U trenutku kada Ustavni sud Bosne i Hercegovine radi u nepotpunom sastavu, a njegove odluke godinama ostaju neprovedene, iz vrha Suda stiže ozbiljno upozorenje.

 Sudije Ustavnog suda BiH na press konferenciji su upozorile da bi političko ignorisanje ustavnih obaveza i institucionalna pasivnost mogli dovesti do paralize jedne od najvažnijih institucija države, uz direktne posljedice po pravnu sigurnost građana i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.

Dok pitanje Južne interkonekcije dodatno otvara raspravu o vlasništvu nad državnom imovinom, iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine poručuju da Sud i u nepotpunom sastavu ostaje ustavan i funkcionalan, ali upozoravaju da će upravo sporovi oko državne imovine, politički neriješene odluke i osjetljiva ustavna pitanja u narednom periodu biti među najvećim pravnim izazovima za Bosnu i Hercegovinu.

Predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman odgovarajući na novinarsko pitanje kako se biraju sudije i zašto nisu svi izabrani, naglasio je da je Ustav Bosne i Hercegovine jasan kada je riječ o izboru sudija, te da se oni ne biraju kao predstavnici naroda, nego prema ustavnoj formuli – dvoje sudija iz Republike Srpske i četvero iz Federacije Bosne i Hercegovine.

- Mi ovdje ne predstavljamo nikoga osim Ustav i vlastiti profesionalni integritet. Glas svakog sudije jednako vrijedi. Uvjereni smo da Ustavni sud i u ovom kapacitetu radi u skladu s Ustavom, iako bi svakako bilo bolje da radi u punom sastavu - poručio je Ćeman.

Govoreći o odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta i pitanju implementacije presude "Ljubić", potpredsjednica Suda Valerija Galić kazala je da se predmet i dalje formalno vodi kao neizvršen, te da je od nadležnih institucija zatraženo izjašnjenje.

- Ustavni sud je i ranije obavještavao javnost da će analizirati da li je presuda Ljubić izvršena kroz odluku koju je visoki predstavnik nametnuo. Zbog rada u nepotpunom sastavu taj predmet još nije zaključen - rekla je Galić.

O pitanju državne imovine govorila je Larisa Velić, sutkinja Ustavnog suda BiH, ističući da je Sud kroz ranije odluke jasno zauzeo stav da isključivo Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine može donijeti zakon kojim će biti uređena državna imovina.

Kako je navela, državnu imovinu čine šume, poljoprivredno zemljište, druga nepokretna imovina koja je Bosni i Hercegovini pripala sukcesijom, ali i imovina stečena drugim pravnim osnovama. Upravo zbog toga, upozorila je, pitanje vlasništva moglo bi imati direktne posljedice i na realizaciju Južne interkonekcije, posebno ako se otvore novi sporovi oko građevinskog i poljoprivrednog zemljišta.

Posebno je upozorila na praksu pojedinih općina i gradova koji se i dalje pozivaju na stare propise prilikom raspolaganja zemljištem.

- Problem je što se pojedine jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, i dalje pozivaju na stare zakone o građevinskom zemljištu. Međutim, još od 2003. godine općine ne mogu biti titulari državne imovine, niti lokalni nivoi vlasti mogu samostalno raspolagati imovinom koja pripada državi - poručila je Velić.

Još jednom je naglasila da je Ustavni sud kroz svoje ranije odluke jasno utvrdio da pitanje državne imovine može biti uređeno isključivo zakonom na državnom nivou, koji treba donijeti Parlament BiH.

Dodala je da eventualna promjena namjene zemljišta, uključujući građevinsko ili poljoprivredno zemljište, ne znači automatski i promjenu vlasništva, što bi, kako je upozorila, moglo biti jedno od ključnih pravnih pitanja i u realizaciji projekta Južna interkonekcija.

Na pitanje kada će Sud odlučivati o apelaciji koju je podnio SNSD u vezi s izmjenama Krivičnog zakona BiH, Ćeman je rekao da je predmet već u obradi.

- Predmeti koji se odnose na apstraktnu ocjenu ustavnosti odmah se stavljaju u proceduru. Čim analiza bude završena, Ustavni sud će donijeti odluku. U ovom trenutku ne mogu govoriti o tačnom roku, ali Sud će odgovoriti u okviru svojih ustavnih obaveza - kazao je Ćeman.

Komentarišući spekulacije o međunarodnim pritiscima i ulozi visokog predstavnika u pitanjima državne imovine, iz Ustavnog suda su poručili da Sud nije institucija koja daje političke prijedloge niti komentariše mandat visokog predstavnika.

- To nije pitanje za Ustavni sud. Naš posao je isključivo zaštita Ustava i donošenje odluka u okviru nadležnosti koje su nam date Ustavom Bosne i Hercegovine - poručeno je iz Suda.

Ćeman je danas kazao da ova institucija nije dio dio zakonodavne, izvršne niti redovne sudske vlasti, već je Ustavom pozicioniran kao posebna, samostalna i nezavisna institucija koja djeluje kao korektivni faktor ostalim granama vlasti.

Podsjetio je da je isključivo Ustavni sud ovlašten da donosi pravila i opće akte koji se odnose na postupke pred tim sudom, te da su važeća pravila usvojena jednoglasno prije nekoliko godina.

Istakao je da Ustavni sud uživa potpunu samostalnost i nezavisnost, kako u upravnom, tako i u finansijskom smislu, te da ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, zaštiti ljudskih prava i sloboda, kao i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

- Ustavni sud djeluje kao garant pravne sigurnosti i institucionalne stabilnosti. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, a njihovo nepoštivanje predstavlja krivično djelo - poručio je Ćeman.

Govoreći o radu institucije, naveo je da Ustavni sud od 2022. godine funkcioniše u nepotpunom sastavu. Prema njegovim riječima, Sud trenutno radi sa sedam sudija, dok u punom kapacitetu Veliko vijeće treba činiti šest domaćih sudija.

Upozorio je da je zbog sudijskog deficita i nemogućnosti funkcionisanja Velikog vijeća značajno usporeno rješavanje predmeta.

- Na kraju prošle godine imali smo 13.625 neriješenih predmeta, dok je prije ovog sudijskog deficita taj broj bio manji od 3.000. Tokom prošle godine zaprimljeno je 5.671 predmet, a riješeno 2.503 - rekao je Ćeman.

Dodao je da, uprkos opterećenosti i rastu broja neriješenih predmeta, Sud i dalje bilježi stabilan priliv apelacija iz oba entiteta i Brčko distrikta, što pokazuje da građani i dalje imaju povjerenje u ovu instituciju.

- Građani imaju pravo da se o njihovim apelacijama odlučuje, ali u ovim okolnostima Ustavni sud, nažalost, ne može odgovoriti na sve zahtjeve u razumnom roku - kazao je.

Pozvao je nadležne institucije da hitno izaberu nedostajuće sudije kako bi se osigurala puna funkcionalnost i dodatno zaštitio legitimitet Suda.

- Ustavni sud kao institucija nema problem. Mi ostajemo ustavni, legalni i legitimni i u ovom smanjenom sastavu. Međutim, danas imamo pripremljenih više od 5.000 nacrta odluka koji obuhvataju blizu 5.000 predmeta, ali ne možemo o njima odlučivati zbog ograničenih resursa - upozorio je Ćeman.

Na kraju je zahvalio međunarodnim sudijama za doprinos radu Suda, ističući da bi bez njihovog dodatnog angažmana ova institucija bila na ivici potpune blokade.

- Bez njihove spremnosti da se snažnije uključe u rad Ustavnog suda, došli bismo na granicu paralize ove institucije. Možda je nekome upravo to i cilj - zaključio je Ćeman.

Galić je upozorila da Bosna i Hercegovina pokazuje ozbiljnu institucionalnu slabost kada je riječ o provođenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodeći da neizvršavanje sudskih odluka direktno podriva vladavinu prava i pravnu sigurnost građana.

Kao primjere navela je dugogodišnje neprovođenje odluka koje se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, kao i Statut Grada Mostara, ističući da su u praksi zabilježeni i slučajevi u kojima su nadležne vlasti, uprkos tome što je Sud određene akte stavio van snage, nastavile održavati pravno stanje koje je prethodno proglašeno neustavnim.

Govoreći o predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava, Galić je kazala da je veoma mali broj slučajeva nakon odluka Ustavnog suda rezultirao drugačijim pravnim stavom u Strazburu.

- Tokom 2025. godine Evropski sud razmatrao je 312 predstavki, od kojih je 306 proglašeno neprihvatljivim ili su izbrisane sa liste, dok su donesene tri presude. U 2024. godini razmatrane su 142 predstavke, od kojih je 140 proglašeno neprihvatljivim ili je izbrisano sa liste, uz dvije donesene presude - navela je Galić.

Podsjetila je i na predmete poput slučajeva "Omeragić protiv BiH", "Nezirić protiv BiH", "Rebac protiv BiH", kao i predmet "Kovačević protiv BiH", ističući da postoje ozbiljne bojazni da bi se ovi statistički pokazatelji mogli pogoršati ukoliko Ustavni sud nastavi raditi u nepotpunom sastavu.

Govoreći o izvršenju odluka Ustavnog suda, Galić je navela da je posljednji izvještaj usvojen na plenarnoj sjednici u martu 2026. godine te da su podaci zabrinjavajući.

- Kada je riječ o predmetima iz apstraktne kontrole ustavnosti, trenutno je neizvršeno 17 odluka. Od toga, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije izvršila osam odluka, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine dvije, Narodna skupština Republike Srpske tri, dok ostale odluke nisu izvršile druge institucije i organi vlasti - rekla je Galić.

Dodala je da je u apelacionim predmetima evidentirano 18 neizvršenih naloga i 29 djelimično izvršenih, dok u predmetima koji se odnose na vojne stanove još postoji 131 aktivan nalog za izvršenje, uključujući obaveze Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Posebno je ukazala na ulogu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u procesu izvršenja odluka.

- Kada Ustavni sud utvrdi da odluka nije izvršena, o tome obavještava Tužilaštvo BiH, čime se aktivira mehanizam krivične odgovornosti. Međutim, iskustvo pokazuje da Tužilaštvo postupa oprezno, sporo ili bez vidljivih rezultata. Nažalost, nemamo podignutih optužnica niti osuđujućih presuda - upozorila je Galić.

Zaključila je da vladavina prava počinje onog trenutka kada svi – građani, institucije i politički akteri, prihvate da je sudska odluka obavezna i da se mora provesti.