U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne Jugoslavenske narodne armije (JNA) Čerkezovac na Trgovskoj gori, čime je otvoren put za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jednog od najkontroverznijih projekata u Hrvatskoj posljednjih godina.

Ovu informaciju potvrdio je Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško, smještene u slovenskom pograničnom području s Hrvatskom, prenosi Akta.ba.

Rušenjem je obuhvaćeno osam skladišnih građevina, a građevinski i metalni otpad je obrađen i pripremljen za recikliranje. Do proljeća naredne godine planiran je nastavak pripreme terena, tj. iskop zemlje, ravnanje, odvoz materijala i uređenje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Sami radovi na lokaciji odvijaju se u dvije funkcionalno i prostorno razdvojene zone. ZONA 1 (donja zona) smještena blizu ulaznog dijela s 4 skladišna objekta te ZONA 2 (gornja zona) s isto 4 skladišna objekta smještena otprilike 3.5 kilometra dalje.

- Na lokaciji se nalazilo više objekata koji su prostorno razmješteni u tri odvojene skupine. Prva skupina smještena je na vršnoj zaravni (platou), druga skupina izgrađena je na manjoj, niže položenoj zaravni, oko 500 m cestovno udaljenoj od gornje (vršne) i treća skupina uspostavljena je u najnižem (donjem) sektoru lokacije u ulaznoj zoni, tj. na samom početku interne pristupne ceste -  navode iz Fonda.

Projekt uklanjanja građevina s lokacije obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina koje su u cijelosti uklonjene kroz jasno definirane faze. Faza pripremnih radova obuhvatila je postavljanje zaštitnih skela i oznaka za sigurnost djelatnika, prolaznika i vozila. Faza uklanjanja instalacija sastojala se od demontaže elektroinstalacija, cjevovoda, sustava odvodnje, kanalizacije, plina i drugih tehničkih sustava. Potom je uslijedila faza demontaže opreme u kojoj su uklonjeni ventilacijski elementi, stolarija, zaštitne rešetke i zaklopke. Predzadnja faza obuhvatila je uklanjanje pokrova koji sadrže azbest, i koji je zbrinut sukladno zakonskim propisima i pravilnicima o postupanju s građevnim otpadom, a u zadnjoj fazi je uslijedilo rušenje nosivih konstrukcija i konačno uklanjanje građevina.

Javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o izgradnji Centra je završeno, a dokument je upućen u saborsku proceduru. Iako lokalno stanovništvo i ekološke organizacije već godinama upozoravaju na moguće posljedice po okoliš i rijeku Unu, projekt se nastavlja ubrzanim tempom, jer Hrvatska kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih prema Evropskoj uniji.

Prema međudržavnom sporazumu s Slovenijom, Hrvatska je dužna zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i sav otpad koji nastaje na njenoj teritoriji upotrebom izvora jonizirajućeg zračenja u medicini, industriji, vojsci i nauci.

Planirano odlagalište nalazi se na području Općine Dvor, u bivšoj kasarni Čerkezovac, koja zauzima oko 60 hektara. Lokacija je odabrana nakon višegodišnjih istraživanja jer, prema mišljenju stručnjaka, ima najmanju seizmičku aktivnost u Hrvatskoj, stabilno tlo bez podzemnih voda i dovoljnu udaljenost od naselja.

Prema najavama Fonda, istrošeno nuklearno gorivo biće skladišteno u posebno dizajniranim bakrenim spremnicima, spuštenim 500 metara ispod zemlje. Bušotine će biti ispunjene prešanom bentonitnom glinom koja sprječava širenje radioaktivnih čestica u okolinu, dok će se tuneli zatvarati blokovima iste materije.

S obzirom na to da se lokacija nalazi svega nekoliko kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom, institucije i ekološki aktivisti iz BiH već godinama izražavaju zabrinutost zbog mogućeg zagađenja rijeke Une i okolnih područja.

Ipak, konkretne diplomatske aktivnosti Bosne i Hercegovine na sprječavanju izgradnje Centra do sada su izostale.

Bosna i Hercegovina će u 2025. godini izdvojiti čak 420.000 KM ( 210.000 eura) za angažman međunarodnog advokatskog ureda Laborde Law iz Pariza u slučaju Trgovske gore.

Podsjetimo, potreba za Pravnim timom prestala je nakon angažiranja međunarodnog advokatskog ureda Laborde Law iz Pariza u maju ove godine, koji će zastupati Bosnu i Hercegovinu u daljnjim aktivnostima u predmetu Trgovske gore.

Na papiru, ovo se predstavlja kao ulaganje u pravnu zaštitu države od izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na granici s Hrvatskom. Međutim, revizorski nalazi i prethodna praksa otkrivaju drugačiju sliku. Ogromna sredstva se planiraju i troše, dok se konkretni učinci gotovo i ne vide.