Svečano otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici održat će se sutra u memorijalnom kompleksu Père-Lachaise u Parizu.

Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, kao i veliki broj zvaničnika Francuske.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović boravit će 24. i 25. jula u Parizu, gdje će, uz niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima Republike Francuske, otvoriti spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, saopćio je Bećirovićev Kabinet.

Spomenik je, kako su dodali, podignut u povodu obilježavanja 30. godišnjice genocida, zahvaljujući gradonačelnici Pariza Anne Hidalgo i Gradskom vijeću Pariza, a na inicijativu udruženja Međunarodna solidarnost BiH – Francuska (SIBH-France).

Zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta – udruženje Međunarodna solidarnost BiH – Francuska - Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France) – odlučilo je da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine. Kamen od sivog granita u obliku monolita potječe iz Travnika, a spomenik je izgradio u junu ove godine u Kladnju vajar Ademir Ado Halilović.

Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima. Do sada je realizirao više od 5.000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori. Na spomeniku se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: "U julu 1995. godine, 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti." Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.

Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.

Projekat je pokrenut 2020. godine na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj. Spomenik ima za cilj da oda počast žrtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995., te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine – više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih, saopćilo je udruženje SIBH-France.

Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici – a koju je podržala i Francuska – stvoreni su uvjeti da Grad Pariz odobri postavljanje memorijala. Proces je bio dugotrajan i suočen s brojnim preprekama.

- Od perioda Françoisa Mitterranda uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića. U 2025. godini, mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom. U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata historijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva - navode iz udruženja.

Poricanje genocida prisutno je, kako ističu, i u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica, kako dodaju, otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u Republici Srpskoj, datuma kojeg međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države Bosne i Hercegovine.

- UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici. Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo - istakli su iz udruženja.