Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović pozvao je u utorak na ozbiljnu i zakonitu istragu o "Sarajevo safariju", ističući da je riječ o temi koja izaziva pažnju i u svjetskim metropolama te da pravosuđe mora dati odgovore koje žrtve zaslužuju.

- To je pitanje za pravosuđe. Ohrabrujem ih da rade na zakonit način jer to žrtve zaslužuju. Pitanje istrage je ozbiljno i na njega mora odgovoriti Tužilaštvo BiH - naveo je on na konferenciji za medije sa austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom koji boravi u zvaničnoj posjeti Sarajevu.

Bećirović je ukazao na značaj ozbiljne istrage o "Sarajevo safariju" i u BiH, rekavši da je to aktuelna tema i u Rimu, Milanu, Beču, Parizu, New Yorku i brojnim drugim svjetskim metropolama.

Dodao je da se još ne zna puna istina o brutalnoj agresiji na BiH tokom ratnih godina.

Istraga, koju je Tužilaštvo u Milanu pokrenulo u novembru 2025. godine protiv osoba poznatih kao "vikend-snajperisti", koji su iz Italije i drugih zemalja učestvovali u opsadi Sarajeva tokom rata u Bosni 1992–1995. godine, i dalje traje.

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Austrije, Bećirović je rekao da dvije države imaju snažne i dobre veze a to uključuje i saradnju na multilateralnom planu.

Istakao je da BiH nikada neće zaboraviti austrijsku humanitarnu pomoć tokom rata od 1992. do 1995. godine kada je primila veliki broj bosanskohercegovačkih izbjeglica.

- Ovo je prilika da iskažemo iskrenu zahvalnost Austriji na ogromnoj pomoći BiH. Austrija je primila stotine hiljada ljudi iz BiH tokom '90-ih godina - rekao je.

Podsjetio je kako je nakon rata Austrija u BiH investirala skoro milijardu i pol eura što je doprinijelo otvaranju više od 8.000 radnih mjesta.

- Naš cilj je jačanje te ekonomske saradnje, stvaranje novih radnih mjesta, uvođenje novih investicija i sklapanje novih poslovnih partnerstava te razvijanje projekata koji će dugoročno koristiti našim ekonomijama - rekao je Bećirović navodeći da je Austrija jedan od najvećih stranih investitora u BiH.

Potom je dodao:

- Vanjskotrgovinska razmjena između Austrije i BiH u 2025. godini iznosila je 2,59 milijardi KM (1,32 milijarde eura). Austrijske investicije u BiH dosežu oko 1,48 milijardi eura i doprinijele su otvaranju više od 8.000 radnih mjesta širom BiH.

Dodao je i da je predloženo zaključivanje sporazuma o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji, te jačanje saradnje u oblasti energetike.

Najavio je da će BiH podržati kandidaturu Austrije za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, a očekuje da će Beč svojim utjecajem i glasom u evropskim prijestolnicama osigurati novi poticaj za što brže pridruživanje BiH Evropskoj uniji.

- Veoma nam je važna principijelna podrška Austrije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH - zaključio je Bećirović.

Izjavio je da su tokom razgovora s predsjednikom Austrije predstavljeni ključni strateški ciljevi države, s posebnim fokusom na evropske i euroatlantske integracije.

- Uvaženom predsjedniku Austrije naveli smo šta su naši strateški ciljevi. To su članstvo BiH u EU i NATO savezu. Naravno akcenat smo stavili na naše članstvo u EU i podsjetili da smo u posljednje tri godine ostvarili i određene pozitivne pomake - rekao je.

Bećirović je istakao da Bosnu i Hercegovinu i Austriju povezuju snažne ekonomske, kulturne, historijske i političke veze, uz obostranu želju da se saradnja dodatno razvija.

Kao poseban stub odnosa istaknuta je dijaspora, koju čini oko 170.000 ljudi porijeklom iz BiH, kao i više od 3.000 studenata na austrijskim univerzitetima.

- Ti ljudi svojim radom, iskustvom, prijateljskim i diplomatskim vezama svakodnevno jačaju veze BiH i Austrije - kazao je Bećirović navodeći da je predsjednika Austrije informisao i o određenim dešavanjima u BiH.

Također je kazao:

- Nažalost, u prošloj pa i u ovoj godini imali smo otvorenih nasrtaja na ustavni poredak BiH. Veoma nam je značajna i važna bila principijelna politika Austrije, politika pune podrške nezavisnosti suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Zahvalio se na podršci Austrije prilikom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

- Prošle godine smo u Beču otvorili spomenik žrtvama genocida. To ne radimo da bismo izazvali podjele, već da bismo budućim generacijama ponudili kulturu sjećanja kako se takvo zlo više nikada ne bi ponovilo - dodao je Bećirović.