Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić bili su ove sedmice u Briselu u NATO-u gdje je Bećirović poručio da su ispunjeni i formalni i suštinski uvjeti za upućivanje poziva za članstvo.

S druge pak strane, iz NATO-a je upućena poruka da od Bosne i Hercegovine očekuju uduplana izdvajanja za odbranu, tačnije da za Oružane snage Bosne i Hercegovine izdvajanja budu povećana sa sadašnjih 0,9 posto na 1,8 posto bruto domaćeg proizvoda (GDP), što je sa nekih 400 miliona KM na 800 miliona KM. Pri tome većina ide na plaće, naknade i druge tekuće troškove.

To je iznos koji blago rečeno nije realno očekivati u skorije vrijeme posebno ako se uzme u obzir da ovogodišnjeg budžeta institucija Bosne i Hercegovine još nema, ali je njegov okvir otprilike 1,58 milijardi KM i on je više-manje isti kao i prošlogodišnji budžet.

O kakvom onda ispunjenju uvjeta govorimo?

Komentar na poruke članova Predsjedništva BiH iz Brisela, u prvom redu Bećirovića, i dokle smo zapravo na NATO putu tražili smo od vojnopoliitčkog analitičara Hamze Višće.

- To je klasična predizborna pjesma u kojoj se hoće reći da višekratne posjete Briselu donose neke rezultate. BiH nije ispunila uvjete. Ne može se ući u NATO preko reda. Mi u posljednjih 20 godina nismo ništa napredovali ka NATO-u. Oružane snage Bosne i Hercegovine jesu bile korisne NATO-u u učešću u mirovnim operacijama i to je svijetla tačka, taj ljudski potencijal, koji se pak osipa. Nedostaje hiljadu ljudi – istakao je Višća.

Naglasio je da BiH ne može ni sa 1,8 posto GDP-ja, dakle ni sa tom uduplanom cifrom do koje teško da ćemo doći, nadoknaditi zaostajanje u tehničkom i svakom drugom smislu.

- To kad je u pitanju vojska. Ali u NATO ulazi Bosna i Hercegovina koja mora napraviti sistem, pravni i drugi. Sistem odlučivanja u kojem se mogu blokirati i zakonodavna tijela je nepoželjan NATO-u – kazao je Višća.

Dodao je da NATO ne interesuje hoće li Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD) blokirati (Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine) već ih interesuje da ima jedna adresa.

Šerif Špago, član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH, čija je struka upravo odbrana i sigurnost, naglasio je da je pitanje članstva BiH jedno od najvažnijih, prije svega sigurnosnih, a onda i političkih pitanja za državu BiH.

- Najveći broj građana BiH koji vole svoju domovinu bi s oduševljenjem pozdravili poziv za članstvo u NATO bez obzira na to je li to i u mandatu ove vlasti, i završetak tog procesa koji bi značio punopravno članstvo u NATO-u, a čime bi BiH dobila potpunu sigurnosnu zaštitu, a iskustva drugih država nam govore da bi sa NATO sigurnosnim kišobranom došle i investicije i ekonomski oporavak naše zemlje. Punopravnim članstvom u NATO-u bi se ispunio jedan od najvažnijh vanjskopolitički ciljeva koji je definisan na državnim organima u ranijem periodu – rekao je Špago.

No, rekao je, je li Bećirovićeva poruka samo predizborna, saznat ćemo vrlo brzo kad Predsjedništvo Bosne i Hercegovine utvrdi i pošalje ovogodišnji budžet institucija BiH kad ćemo vidjeti hoće li i u kojem iznosu biti povećanje za odbranu.

- Ono što je utvrdilo Fiskalno vijeće, čiji član je Nermin Nikšić (premijer FBiH i lider SDP-a odakle je i Bećirović), u fiskalnom okviru za 2026. godinu ne garantuje značajnija povećanja budžeta za odbranu, a pogotovo ne stopostotno povećanje po zahtjevu NATO-a. Tako da su poruke gospodina Bećirovića prije svega u svrhu predstojeće predizborne kampanje – zaključio je Špago.