Lideri država i vlada Evropske unije odobrili su u Briselu 21. marta otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, međutim naša zemlja još je daleko od dobijanja datuma otvaranja pregovora za članstvo.

Pristupni pregovori obično traju najduže i podrazumijevaju zatvaranje poglavlja, odnosno usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a.

Koji su naredni koraci nakon otvaranja pregovora?

Nakon otvaranja pregovora, Evropska komisija šalje pregovarački okvir Evropskom vijeću.

Nakon što Evropsko vijeće odobri pregovarački okvir, održava se međuvladina konfenrencija kojom zvanično počinju pregovori o članstvu.

Potom se otvaraju i zatvaraju poglavlja, nakon čega Evropska komisija usvaja pozitivno mišljenje o zatvaranju poglavlja. Evropski parlament također mora odobriti članstvo.

Nakon toga slijedi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i države kandidata. Svaka država članica EU-a treba ratifikovati Sporazum o pridruživanju.

Posljednji korak je da Sporazum o pridruživanju stupi na snagu.

Od uvjeta koje je postavio EU krajem prošle godine za otvaranje pregovora, vladajuća koalicija u Bosni i Hercegovini je dogovorila otvaranje pregovora sa Frontexom, graničnom službom Evropske unije.

Usvojene su i izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. 

Zakon o sudovima, što je, također, bio jedan od prioriteta, još nije usvojen.

Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dženan Đonlagić kaže da treba biti realan pa kazati da je "svjetlo" posljedica rata u Ukrajini, promjene globalne geopolitike i stvaranja novog svjetskog poretka

- Ako samo na tren isključimo Tojkinu euforiju, shvatit ćemo da je daleko BiH od punopravnog članstva, ako ga i uopće dočeka sa postojećom unutrašnjom strukturom i organizacijom samog EU-a.

Zvuči paradoksalno da se "pomjeramo" ka EU, a da jedan partner u državnoj vlasti sjedi sa Putinom, dok drugi radi na tome da dio unutrašnjeg suvereniteta preda susjednoj zemlji.

Treći partner u vlasti, Trojka, postavlja zastavice EU-a oko zgrade Vlade KS i Općine Centar, kao da postajemo članica, dok im druga dva partnera iz vlasti SNSD i HDZ predlažu i zajedno glasaju za pretvaranje Ustavnog suda BiH u etničko-entitetsku tvorevinu koja bi trebala da odlučuju kao da je novi "dom naroda"!- kazao je Đonlagić.

 Napominje da državna vlast nije implementirala nijednu presudu Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, a zakone koje su usvojili nisu u skladu sa standardima i kriterijima EU-a.

- Koliko je neutemeljena euforija i samohvalisanje obuzelo državnu vlast, govori i činjenica da u trenutku čekanja "svjetla" iz Brisela su zaboravili da nisu bili u stanju usvojiti redovan državni budžet za 2024. godinu - kazao je Đonlagić.