Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Memorijalni centar Srebrenica i Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) potpisali su memorandum o saradnji prema kojem će se u nastavi u ovom kantonu koristiti Baza sudski utvrđenih činjenica o ratu u Bosni i Hercegovini.

U memorandumu je naglasak stavljen na metodologiju izučavanja rata u BiH koja se primarno oslanja na presude međunarodnih i domaćih sudova, kao i na savremene pedagoške principe, a takav pristup nastavnicima omogućava da predstave nastavni sadržaj na činjenično i pravno utvrđenim činjenicama.

Ministrica obrazovanja, kulture i sporta BPK Adisa Alikadić-Herić je rekla da historija u Goraždu nije apstraktan pojam iz udžbenika, nego je dio porodičnih priča, ličnih sjećanja i kolektivnog iskustva, te da je obaveza obrazovnog sistema da mladim generacijama omogući učenje o prošlosti zasnovano na sudski utvrđenim činjenicama, profesionalnim standardima i pedagoškoj osjetljivosti.

- Obrazovanje mora biti prostor istine, ali i prostor empatije. Govoriti o ratu u BiH znači govoriti o stradanju, gubitku i nepravdi, ali i o ljudskoj snazi, solidarnosti i dostojanstvu. Nastavnici koji danas učestvuju u ovom programu nose veliku odgovornost da mlade uče kako da razumiju prošlost bez mržnje, ali i bez relativizacije zločina. Naš cilj nije da opterećujemo buduće generacije teretom prošlosti, nego da ih osnažimo znanjem - rekla je između ostalog Alikadić-Herić.

Uz podršku Fonda za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, BIRN BiH sa Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem Zaboravljena djeca rata provodi projekat "Građenje dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Investiranje u budućnost", čiji je cilj transformisati način na koji mladi uče o ratu u BiH — kroz činjenice, empatiju, razumijevanje i multimedijalni pristup. U sklopu projekta je nastala baza, a na njenom osnovu priručnik "Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini".

Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, podsjetio je da je Baza sudski utvrđenih činjenica, koju su neka kantonalna ministarstva već koristila, pored haških, dopunjena i domaćim i regionalnim presudama.

- Ovo je jedinstvena platforma koja nam omogućava da podučavamo historiju prema jedinstvenoj metodologiji za bilo koju od opština u BiH. I zaista nam daje određenu platformu da na jednak način pokušamo osmisliti na koji način se može raditi - rekao je Džidić.

On je dodao da je potpisani memorandum otvaranje partnerskog procesa koji omogućava da krenemo na strukturiran način razgovarati o podučavanju historije.

- Ovo je najvažniji dio našeg posla. Budućnost ove zemlje se gradi na zdravom obrazovanju - rekao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

Za potrebe kreiranja Baze analizirano je više stotina pravosnažnih sudskih presuda, uključujući odluke MKSJ-a, Državnog suda i drugih sudova iz BiH kao i regije, koje se odnose na ratne zločine počinjene u periodu 1992–1995. godine, piše Detektor.