Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine uputila je saopćenje nakon prepiski sa Osnovnim sudom Banja Luka i Sudom Bosne i Hercegovine, a u vezi pitanja brisanja iz registra Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a. 

CIK je prvo "na eventualno postupanje" dostavio 22. oktobra Osnovnom sudu u Banjoj Luci pismo sutkinje Suda BiH Sene Uzunović sa presudama protiv bivšeg predsjednika RS-a, u kome se navodi da Milorad Dodik ne može obavljati niti funkciju predsjednika stranke.

Potom je Osnovni sud 3. novembra uzvratio tražeći ispravke i dopune u roku od osam dana. To je CIK proslijedio Sudu BiH, a potom su se danas oglasili. 

- Aktom Osnovnog suda u Banja Luci zaprimljenog dana 3. novembra od CIK-a se traži da u ostavljenom roku ispravi i dopuni podnesak od 22.10.2025. godine na način da jasno odredi da li se radi o Prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji se vodi kod Suda, a odnosi se na SNSD.

CIK je navedeni akt Osnovnog suda u Banja Luci dana 5. novembra dostavio na znanje i eventualno postupanje Sudu BiH - navode iz CIK-a.

Dodaju da su isti dan dobili dopis Suda BiH u kojem navode da je potrebno da CIK obavijesti Sud BiH da li je u roku Osnovnom sudu u Banja Luci podnio prijedlog, onako kako je to naznačeno u rješenju tog suda.

- Također u dopisu Sud BiH ponovo ističe da pravne posljedice osude, koje su navedene u obrazloženju presude Suda BiH, a koje nastupaju po sili Zakona, ne provodi krivični sud, odnosno Sud BiH, jer iste, kako je više puta isticano, nisu krivična sankcija, te s obzirom na prirodu pravnih posljedica osude, svakako postoji osnov da Osnovni sud u Banja Luci to može uraditi po službenoj dužnosti - navode iz CIK-a.

Oni su danas, dodaju, uputili pisani odgovor Osnovnom sudu u Banja Luci i Sudu BiH u kojem su ih podsjetili na odredbe Zakona o političkim organizacijama iz kojih  "jasno proizilazi da CIK nema zakonom utvrđenu obavezu, odgovornost niti ovlaštenje za pokretanje navedenog postupka, jer se on u smislu navedenih odredbi pokreće od strane suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužilaštva".

- Dopisivanje pravosudnih organa preko Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine urušava povjerenje javnosti u pravosuđe i vladavinu prava. CIK će o navedenom obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, cijeneći da su sve institucije u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti dužne vršiti zakonom propisane nadležnosti, a izvršenje pravnih posljedica krivične presude u dijelu prestanka rada unutrašnjeg organizacionog oblika političke organizacije nije u nadležnosti CIK-a - upozorili su iz CIK-a.