Iz Republike Srpske danas je Tuzlu stiglo pet autobusa. Brojna delegacija na Brčanskoj Malti u Tuzli položila je cvijeće i zapalila svijeće te tako odala počast stradalim 15. maja 1992. godine, odnosno pripadnicima paravojne formacije takozvane "Srpske Republike BiH" i Vojske Jugoslavije.

Podsjećamo, dogovoreno je da se pripadnici paravojne formacije i Vojske Jugoslavije mirno povuku iz kasarne Husinska buna u Tuzli. Tokom prolaska vojnih vozila koja su bila nakrcana vojnom opremom i ekspolzivom iz kolone je pucano na okolne zgrade, pa su pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla na vatru uzvratili vatrom i počela je bitka u kojoj je odbranjena Tuzla.

- Nadam se da će vlasti BiH shvatiti i nakon 34 godine procesuirati ovaj događaj. Mnogo je 34 godine čekati ako kažemo da imamo državu. Otprilike da državu imamo, ali institucije ne rade. Ovdje je bio bespotreban pokolj nad srpskom vojskom, koja je do 19. maja, po dogovoru svih releventnih činilaca sistema, trebala da se povuče u općine gdje ko pripada. Ovo se desilo četiri dana prije dogovorenog roka te uvod u čišćenje srpskog stanovništva s ovog prostora - rekao je, između ostalog, Slavko Novaković, učesnik "Tuzlanske kolone".

Predstavnici boračkih udruženja i žrtava iz RS-a tvrde da je na Brčanskoj Malti ubijen 51 član kolone koje je izašla iz kasarne Husinska Buna, a još trojica kasnije su preminula od zadobijenih povreda.

S druge strane, Fondacija "Istina, Pravda, Pomirenje" iz Tuzle sačinila je spisak poginulih na osnovu na osnovu dokumenata Okružnog suda u Beogradu, iskaza svjedoka, vještačenja dr. Đorđa Alimpijevića, Željka Karana, dokumentacije Komemorativnog centra u Tuzli, ICMP-a i Instituta za sudsku medicinu Vojno-medicinske akademije u Beogradu i Zavoda za patologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Prema toj dokumentaciji, poginula su 33 pripadnika vojne kolone koja je napuštala grad, tri su pripadnici Službe javne bezbjednosti Tuzla i jedna žena koja je stradala radeći u bašti u neposrednoj blizini benzinske pumpe u Slavinovićima.

- Da su žrtve bili muslimani, Bošnjci, a da su zločin izvršili Srbi, davno bi bile presude, međutim, pravde nema. Mislim da pravde neće ni biti, ali naša je obaveza da to tražimo i molimo se Bogu da ruka Božije pravde stigne sve koji su ovo naredili i uradili - kaže, između ostalog, Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a i predsjednik Boračke organizacije RS-a.

U Tuzli su danas bile velike mjere osiguranja, policija je cijelim putem pratila autobuse i putnike, polaganje cvijeća i paljenje cvijeća te vjerska služba, protekli su u potpunom miru. Tu činjenicu Ostojić je iskoristio da konstatira da je "veoma teško doći u Tuzlu".

- Dugo godina dok sam bio mlad, bio sam navijač, ni na jednoj utakmici ne postoje mjere osiguranja. Šta smo mi uradili, je li iko rekao ružnu riječ, je li iko imao obilježje koje vrijeđa, je li iko galamio. Ako postoje ovolike mjere osiguranja, to znači da postoji opasnost da će nas neko napasti, a ako je tako, onda nas neko mrzi, što znači da nismo dobrodošli - rekao je Ostojić.

Podsjećamo, pripadnik SJB Tuzla Ilija Jurišić je uhapšen u Beogradu 2007. godine pod optužbom da je počinio ratni zločin prilikom izlaska kolone iz kasarne u Tuzli 15. maja 1992. godine. Apelacioni sud u Beogradu je u aprilu 2016. pravosnažno oslobodio Jurišića optužbe za ratni zločin jer nije bilo dokaza da je 1992. godine u Tuzli naredio napad na kolonu vojnika JNA.

S obzirom na to da je u kao nevim u pritvoru proveo tri i po godine, dobio je i novčanu nakdanu države Srbije u iznosu od 53.950 eura za pretrpljenu duševnu bol.