Centralna banka Bosne i Hercegovine je otvorila račun i prebacila novac Ministarstvu finansija BiH, namijenjen za isplatu duga slovenačkoj firmi Viaduct.

Ova državna institucija je postupila po odluci visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta koji je nametnuo 17. jula odluku prema kojom će se dug od 56 miliona eura Viaductu isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske (RS).

Ministarstvo finansija i trezora BiH 18. jula uputilo je zvaničan zahtjev Centralnoj banci BiH, te su sredstva prenesena u skladu s procedurom. Potpisnik zahtjeva bio je zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović (SDP), dok je ministar Srđan Amidžić (SNSD) formalno izostao iz procesa.

U dokumentu koji je potpisao Schmidt navodi se:

"Bez obzira na predviđenu namjenu prihoda od putarina propisanu članom 21., stav (3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, a isključivo u svrhu provođenja Odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u predmetu br. ARB/16/36 – Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv Bosne i Hercegovine od 18. aprila 2022. godine, uključujući i naknadnu odluku ICSID-a od 1. maja 2024. godine, iznos od 120 miliona konvertibilnih maraka, koji bi približno trebao odgovarati obavezi utvrđenoj u ovim odlukama, a koji uključuje glavnicu duga, kamatu i troškove postupka, odbija se od akumuliranog iznosa rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina koji se drži na posebnom računu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovaj odbitak će se smatrati iznosom koji odgovara udjelu Republike Srpske i bit će prenesen na Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine isključivo u svrhu provedbe odluke ICSID-a kako je ovdje navedeno".

U nastavku odluke jasno se definiše da, nakon što Ministarstvo finansija primi sredstva na račun koji su sami dostavili, smatrat će se da su ta sredstva na raspolaganju za isplatu, bez dodatnog obračuna kamate:

"Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine će, postupajući s dužnom pažnjom, izvršiti isplatu ovih sredstava bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva od predlagatelja izvršenja".

Dodatno, u cilju transparentnosti i sprječavanja zloupotreba, Schmidt je predvidio i mehanizam kojim se omogućava zamjeniku ministra da potpiše nalog za plaćanje ukoliko ministar to odbije učiniti. Time je omogućeno da isplata bude provedena bez zastoja.  

Slovenačka kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada RS-a 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi RS-a, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Washingtonu 2022. godine, Viaduct je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inostranstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Zatražena je i ovrha nad imovinom Centralne banke BiH, odnosno njenom nepokretnom imovinom u više gradova u BiH.

Vlasti u Bosni i Hercegovini već sedam godina ne mogu postići dogovor o raspodjeli više od 160 miliona eura od prikupljenih putarina koje se plaćaju sa svakom litrom prodanog goriva, a koje bi se trebale koristiti za finansiranje izgradnje autocesta i cesta u cijeloj zemlji.

Raspodjelu tog prihoda između entiteta Federacija BiH i RS, te Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, nisu mogli usaglasiti državni i dva entitetska ministra finansija. Oni čine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja prikuplja novac od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i drugih indirektnih poreza.

Predstavnici RS-a su, prema ranijim izjavama ministra finansija Federacije BiH Tonija Kraljevića, tražili veći iznos nego što je, prema procjenama iz Federacije BiH, prikupljeno putarine na području RS-a.

Istovremeno su vlasti RS-a i njeni predstavnici u državnoj vlasti odbijali postupiti u skladu s arbitražnim odlukama u predmetu Viaduct, usprkos obavezama ovog entiteta prema Sporazumu iz 2017. godine sa Vijećem ministara BiH o međusobnim pravima i obavezama u tom postupku.