Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine danas je donijela odluku o raspisivanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 4. oktobra.

Izbori su raspisani za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS-a i za deset skupština kantona u Federaciji BiH.

CIK je na sjednici usvojio uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti neposrednih izbora za Opće izbore 2026. godine. Između ostalog je predviđeno da rezultati budu potvrđeni do 3. novembra, izuzetno do 20. novembra. 

Krajnji rok za prijave političkih subjekata je 22. maj, za ovjeru koalicija i nezavisnih kandidata do 16. juna, rok za podnošenje kandidatskih listi je 6. juli, a rok za prijavu birača, raseljenih osoba, za promjenu biračke opcije i državljana BiH koji žive van BiH je do 21. jula.

Izborna kampanja počinje 4. septembra.

Donesena je odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska na kojem se, na dan 6. maj, nalazi 3.414.364 birača.  

Prema posljednjem presjeku od 28. aprila, u birački spisak je bilo upisano ukupno 3.396.173 birača, kako je rekao jučer Suad Arnautović, član CIK-a.

- Moram napomenuti da je ovaj broj bez 10.222 birača iz Brčko distrikta BiH, koji još nemaju određenu entitetsku biračku opciju, a koja je važna i bitna i opredjeljujuća za Opće izbore - dodao je Arnautović.

CIK je usvojio i pravilnik o provođenju Općih izbora 2026, kao i odluku o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića.

Usvajanje pravilnika o provođenju izbora nije prošao bez zamjerki i protiv su bili članovi CIK-a Vlado Rogić i Ahmet Šantić. 

Ovaj pravilnik između ostalog propisuje način pripreme i korištenja specifičnih izbornih tehnologija, obrade podataka, dužnost i obaveze učesnika u izbornom procesu.

- Pravilnik je propisao da u slučaju da birač pokuša na osnovu važećeg ličnog dokumenta drugog birača izvršiti identifikaciju i glasanje u ime tog birača, glasanje se obustavlja i predstavnik boračkog odbora poziva policiju radi evidentiranja pokušaja izvršena krivičnog djela. Mislim da je ovo bespotrebno. Operativno postupanje policije se može odrediti samo zakonom, što je odredio zakonodavac u našem zakonu. Zaustavljanje biračkog procesa od 7 do 19 sati, i još poziv policije, može izazvati gužve na biračkim mjestima, metež i mislim da će biti manji odziv birača - rekao je Rogić.

Kao drugu spornu odredbu naveo je onu koja se odnosi na objedinjavanje i objavu rezultata, smatrajući neprimjerenim da se "podzakonskim aktom mijenja zakon". 

- U pravilniku je stoji da izborna komisija objedinjuje i objavljuje rezultate samo za redovna biračka mjesta na kojim su izborni rezultati matematički tačni. U članu Izbornog zakona precizno je da nakon što od biračkog odbora dobije svu dokumentaciju, općinska izborna komisija utvrđuje objedinjene zbirne rezultate glasanja - dodao je Rogić. 

S njim se složio Šantić, dok je član CIK-a Željko Bakalar kazao je da bila potreba uvođenja dodatne kontrole izbornog procesa.

- Kada je u pitanju intevencija policije, u Krivičnom zakonu BiH ima prevara pri glasanju, ko ponovo glasa ili pod tuđim imenom glasa kazna je tri mjeseca do pet godina zatvora. Da bi se takva radnja evidentirala, htjeli smo da policija intervenira - pojasnio je Bakalar, dj je član CIKća Vanja Bjelica-Prutina prokomentirala da ne bi rekla da će pozivanje policije izazvati gužve i kolaps jer ne vjeruje da su ovakve vrste prevara masovna pojava.