Predsjednik HDZ-a BiH i nevladine organizacije Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović izjavio je u Mostaru da se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnim institucionalnim i političkim blokadama, posebno u oblasti prostornog planiranja, što direktno utiče na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i privlačenje investicija.

Čović je naveo da BiH nema usvojen prostorni plan na nivou Federacije BiH, dok se planovi i strategije moraju donositi na kantonalnom nivou, što dodatno usložnjava proces.

- Otvorili smo poseban tok rasprave o prostornom uređenju jer nemamo usvojen prostorni plan. Sve to se onda stavlja u kontekst velikih projekata – Južne plinske interkonekcije i Jadransko-jonskog koridora. Bez planskih dokumenata, investicije ostaju na papiru - rekao je Čović.

Dodao je da je dogovoreno da naredna sjednica HNS-a BiH bude održana u drugoj sedmici marta, kada bi trebalo biti riječi i o izboru novih članova.

Komentarišući intenzivno lobiranja u Washingtonu, uključujući i Željku Cvijanović i Milorada Dodika, kao i izjavu Karen Pierce, specijalne izaslanice Velike Britanije za BiH o izbornom zakonu, Čović je poručio da ova godina nije izgubljena kada je riječ o izbornim reformama.

- Apsolutno ne mislim da je ova godina izgubljena. Gospođa Pierce bila je ovdje, dobro je informisana o odnosima u BiH. Slične stavove možete čuti i od zvaničnika Evropske unije i američke administracije. Nepopralvjivi sam optimista i vjerujem da u naredna tri mjeseca možemo riješiti barem dio problema, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH (član Predsjedništva Hrvat, op. r.) - kazao je.

Naglasio je da se to pokušava ostvariti kroz razgovore unutar političkih aktera, uz napomenu da su "druga dva naroda svoja pitanja organizovala kroz brojnost", dok se pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata još ne rješava. Najavio je  svoju posjetu Washingtonu za 20 dana.

Čović se osvrnuo i na činjenicu da BiH još nije povukla sredstva iz Plana rasta Evropske unije, ističući da je ključni problem nedostatak političke volje i koordinacije.

- Plan rasta je ugovor između EU i BiH, sa jasnim pravnim, kadrovskim i sektorskim obavezama. Mi smo sve sveli na finansijski aspekt – povući novac – a zaboravili reforme. Nažalost, do sada nije bilo dovoljno političke mudrosti da to prođe Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH - rekao je.

Prema njegovim riječima, institucije Evropske unije pokazale su više interesa za otvaranje pregovaračkog procesa nego pojedini domaći politički akteri.

- Sada se stvari mijenjaju i bilo bi naivno ne iskoristiti ovaj trenutak. Moramo se okupiti oko ključnih tema i prestati s nadmudrivanjima. Evropski put BiH mora biti otvoren, bez obzira na različita viđenja -  dodao je.

Govoreći o zakonima iz oblasti prostornog planiranja, Čović je naglasio da bez jasne koordinacije između nivoa vlasti nema ozbiljnih investicija.

- Osnova svega ide od vrha prema dolje, ali moramo ponekad obrnuti redoslijed i raditi koordinisano. Ako hoćemo Južnu interkonekciju, neko mora jasno reći kako se ona uklapa u prostorne i poslovne planove. Isto važi i za Jadransko-jonski koridor – pitanje je kako ga dovesti i gdje ga planski smjestiti -  zaključio je Čović.