U Mostaru je u petak predstavljen zbornik radova "Hrvati u daytonskoj Bosni i Hercegovini - stanje i budućnost". 

Zbornik, čiji je glavni i odgovorni urednik predsjednik HDZ-a Dragan Čović, a izvršni urednik predsjednik Hrvatske akademije za nauku i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, na tridesetu godišnjicu Dejtonskog mirovinskog sporazuma predstavljen je u Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, a okupio je brojne aktuelne i bivše predstavnike političke i društvene sfere u BiH. 

Čović je otvorio događaj govorom na koji su se nadovezali Bevanda, zatim bivši sudija/predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić i recenzentica Ana-Mari Bošnjak.

Bevanda je istaknuo da ovo nije bilo prvo obraćanje Hrvatske akademije za nauku i umjetnost u BiH javnosti po pitanju dejtonske BiH i svega što ona predstavlja u praksi.

- Naime, mi smo i ranije više puta skretali pažnju da neke stvari u BiH nisu dobre i da se ovi koji su nadležni za vođenje BiH trebaju malo bolje organizirati – izjavio je Bevanda.

Istaknuo je da je Zbornikom na više od 300 stranica obuhvaćeno 17 tema kroz pisanje 22 autora te kao jednu od misli vodilja naglasio stajalište da "BiH ne treba staratelje".

- Naša iskrena želja je bila da nam svima u BiH bude bolje, jer nama ne treba puno da s tri konstitutivna naroda država funkcionira i to kao primjer svijetu. Jer imamo iskustvo življenja u razlikama, formirane identitete i znamo da jedino ravnopravnost ovu zemlju može učiniti stabilnom, a ne zemljom kojoj će trebati staratelji. Mi to sami možemo, imamo sposobne ljude koji to znaju – poručio je Bevanda.

Naglasio je da se na tom putu mora pronaći zajednički dogovor svih strana, "da jedni druge uvažimo i da svi imamo jednaka prava, jer tri konstitutivna naroda nisu došljaci, nego drevni narodi na ovim prostorima".

- Najprosperitetnije države imaju federalni ustroj, Švicarska, Belgija, Španija i niko ne kaže da su podijeljene. A kod nas čim se čuje za federalnu jedinicu, to je odmah hajka. Moramo drukčije razgovarati, vidjeti što je dobro za nas sve. Ništa što su Hrvati tražili u ovomzborniku nije na štetu drugih naroda. Naprotiv – zaključio je Bevanda.

Dragan Čović se posebno osvrnuo na manjkavosti Dejtonskog sporazuma, ali nije propustio ni, kako je naglasio, jedan pozitivni aspekt.

- Danas je trideset godina od jednog parafa usmjerenog na cilj da pokušamo nastaviti živjeti u miru nakon rata. To je njegova najveća vrijednost – rekao je pa naglasio da je implementacija Dejtona išla očekivano teško.

Naglasio je dominaciju OHR-a kroz tri desetljeća dejtonske BiH i želju da BiH konačno sama krene u proces donošenja važnih političkih odluka.

- Pokušalo se tri cjeline implementirati u jedan sistem, a ono što i danas, nakon više od 900 nametnutih odluka, dominira je institucija OHR-a. Bilo je jako puno ljudi izvana koji nisu razumjeli historiju BiH i tri konstitutivna naroda – potcrtao je.

Dodao je da je Dejton predvidio i drugu, treću fazu, a da je ta prva faza bilo uspostavljanje mira i jedan iskorak, ali i to da se dosad već trebalo ući u proces izmjena Ustava na osnovama konstitutivnosti.

Naglasio je da Zbornik radova nudi i pogled u budućnost s nadom da će "u bogatstvo BiH biti ugrađena tri različita entiteta" te istaknuo da je OHR trebalo davno ugasiti, jer je, "uz  uvažavanje pomoći izvana, najveći broj odluka bio na štetu ne samo hrvatskog naroda, nego i na štetu BiH."

 - Tada bi domaći političari preuzeli odgovornost, a prestali bi voditi alibi politiku – zaključio je Čović.

Recenzentica Ana-Mari Bošnjak istaknula je da je prezentacija Zbornika zapravo prigodno obilježavanje punoljetnosti, ali i zrelosti BiH.

- Jako je značajno da nije obrađeno samo to do kojeg smo stepena došli, nego i na koji se način svi vanjski faktori odnose prema BiH. Baš se često spominje u Zborniku to da imamo status nedonoščeta – izjavila je Bošnjak, dodajući da zbornik "Hrvati u dejtonskoj BiH - stanje i budućnost" donosi i niz naučnih radova zbog kojih ga treba uvažiti kao vrlo značajno akademsko djelo.