Darko Ćulum, direktor SIPA-e koji je u martu ove godine podnio zahtjev za razrješenje s dužnosti, od jučer je ponovo na svom radnom mjestu, a nakon što je Nezavisnom odboru, Vijeću ministara i zamjeniku ministra sigurnosti Ivici Bošnjaku poslao dopis sa sadržajem "puj, pike, ne važi, opet sam direktor".

Ćulum je, kao što je poznato, SIPA-u napustio u jeku udara na ustavni poredak države iz manjeg bh. entiteta za šta se kao predvodnik sumnjiči predsjednik RS-a Milorad Dodik. Posljednjih mjeseci "savjetovao je" direktora Policije RS-a Sinišu Kostreševića.

Dan nakon vijesti da se Ćulum vratio tek poneka reakcija. Od onih čiji je to posao, odnosno koji odlučuju o imenovanjima i smjenama u državnim institucijama i agencijama - Vijeća ministara BiH - niko ni slova.

Nezavisni odbor, kako nam je ranije objasnio predsjednik tog tijela Enes Obralija, nije zadužen za razrješenja, već je to isključivo u nadležnosti Vijeća ministara. Smjenu bi, pak, mogli pokrenuti, ali je opet Vijeće ministara ono koje o tome odlučuje. 

- Nažalost, u radu ovog Vijeća ministara i kadrova koji oni imenuju svašta je moguće. I da čovjek pobjegne sa pozicije direktora SIPA-e. Odnosno, sada je već jasno da je učestvovao i on u rušenju ustavnog poretka  jer je u momentu kad je trebao izvršavati svoje zakonske nadležnosti on prešao u MUP RS-a.

Naravno, sad kada su kadrovi koje je imenovalo ovo Vijeće ministara učestvovali u nezakonitom dovođenju ili pomaganju Dodiku da ne bude uhapšen da bi došao pred Tužilaštvo BiH i kad se sve to smirilo sad se Ćulum želi vratiti na poziciju direktora, iako mu je istekao mandat, iako je sam otišao i nezakonito bio odsutan četiri mjeseca - kaže za Faktor Šerif Špago (SDA), zastupnik u državnom Parlamentu i član Komisije za odbranu i sigurnost BiH.

Špago smatra da je ono što je učinio Ćulum krivično djelo i da "ako već neće Vijeće ministara da poduzme ništa, onda je državno Tužilaštvo nadležno za čovjeka koji je pobjegao u vrijeme najveće sigurnosne krize u BiH" i da "treba naći način da se taj čovjek spriječi da rukovodi SIPA-om".

- Za sve što je vezano za imenovanje i direktora i zamjenika SIPA-e je nadležno Vijeće ministara. Znamo da su oni tek nakon četiri mjeseca nakon bježanja razriješili dužnosti, i to na njegov lični zahtjev Zorana Galića, kriminalca koji je pobjegao u drugu državu.

Evo sad su i Ćuluma držali četiri mjeseca bez da su išta poduzimali. Znači, u radu ovog Vijeća ministara i ovih kadrova svašta je mnoguće. Ono što se nikad ranije nije dešavalo u sigurnosnom sektoru sad se dešava. Imamo naznake da su najodgovorniji ljudi u nekim sigurnosnim agencijama pomagali Dodiku da izbjegne hapšenje, pa ga dovodili pred Tužilaštvo, sad povratak čovjeka na čelo SIPA-e koji je pobjegao u žestokoj sigurnosnoj krizi i niz drugih stvari - kaže Špago.

Sve to je, kaže, posljedica nerada Vijeća ministara.

- Imamo situaciju da izgleda Trojki, odnosno SDP-u, NS-u i NiP-u niko nije rekao da su oni ustvari izbačeni iz vlasti, da Dodik i Čović suvereno upravljaju svim procesima u BiH, od tužilaštava, pravosudnih institucija, pa evo i do sigurnosnih agencija, a da se ministri iz Trojke zadovoljavaju da upravljaju svojim ministarstvom, odnosno da sjede u foteljama u koje su nezasluženo imenovani mimo svih demokratskih principa i načela i bez izbornog rezultata, zahvaljujući snishodljivosti prema Dodiku i Čoviću - smatra naš sagovornik.

Kaže kako, nažalost, državne institucije i agencije plaćaju njihovu namjeru da se po svaku cijenu dograbe fotelja, bez kapaciteta, političkog iskustva i znanja.

- I evo, doveli su nas u situaciju da ljudi danas odu iz SIPA-e, sutra se vrate, i da jednostavno nema nikakve sankcije niti imaju ikakav način da riješe taj problem - kaže Špago.

Dodaje kako se ministri Trojke ništa ne pitaju, budžet im predlažu HDZ i SNSD, prolaze zakoni koje te dvije stranke predlažu, a onda u parlamentu opozicija mora pomoći da ne prođu...

- Jedno opće rasulo na državnom nivou, u Vijeću ministara i ono što smo mi stalno isticali - koordinirana akcija SNSD-a i HDZ-a u prije svega rušenju državnih institucija, a Trojka nažalost još nije svjesna da je ona izbačena bagerima i izbrisana gumicom u državnim institucijama. Eto to je otprilike dijagnoza, odnosno posljedica svega ovoga - kaže Špago. 

Pojašnjava da Komisija nema zakonsku mogućnost pokretati bilo kakve postupke i da jedino mogu u Zastupničkom domu inicirati određene inicjative prema Vijeću ministara. 

- Zakon je precizno naveo ko je za šta nadležan, ko pokreće disciplinske pa i krivičnu odgovornost. Mi ćemo vjerovatno u nekom narednom periodu, barem je planirano bilo, razmatrati sigurnosnu situaciju, gdje bi trebali prisustvovati svi direktori sigurnosnih agencija. Ukoliko to bude prije sjednice Parlamenta između ostalog potencirat ćemo i to pitanje.

Po mom stavu Ćulum ne bi smio potpisati nijedan akt, niti bilo šta raditi kao povratnik na poziciju direktora SIPA-e, jer je on praktično četiri mjeseca nezakoinito odsustvovao s posla i sad se odjednom vraća.

Po meni je to slučaj za anale, mislim da se to nikad nije desilo nigdje, ni u jednoj drugoj državi, gdje čovjek pobjegne u drugu sigurnosnu agenciju, a onda se vrati kao da nije ništa bilo i rukovodi SIPA-om - kaže Špago.

Zastupnik Milan Dunović (DF), koji je također član iste Komisije, smatra da se previše vremena glava gurala u pijesak, naglasivši da tu prvenstveno misli na stranke koje participiraju u vlasti.

Podsjeća na slučaj od 7. marta kada je naređeno da se pripadnici SIPA-e iz Regionalnog centra Banja Luka puste kući. 

- Nakon toga smo na Komisiji imali tematsku sjednicu i između ostalih je došao i Ćulum. Na moje pitanje da li je on naredio, zbog čega i kako je uopće došlo do toga, izostala je reakcija. To je bilo onako otprilike u šaljivom tonu, pošto je to bilo 7. marta neki su čak govorili "to je bilo dan uoči 8. marta". Nakon toga je sve palo u zaborav - kaže Dunović.

Dodaje da je njegova ostavka bila takva da je Vijeće ministara nije prihvatilo, ali da se postavlja pitanje da li po Zakonu o radu neko može da se ne javi tri dana na posao i da ne dobije otkaz.

- Evo pitanje za sve nas, za bilo koje drugo radno mjesto, bez obzira da li se radi o imenovanoj osobi ili zaposleniku. Darko Ćulum četiri mjeseca nakon što je prestala potjernica za Miloradom Dodikom vraća se na posao i kaže: "Da, ja sam direktor SIPA-e" - kaže Dunović.

Dodaje da Komisija za odbranu i sigurnost u ovom slučaju ne može da reaguje.

- Onaj ko bi trebao reagovati, odnosno Vijeće ministara, koje treba da ga smijeni, da izabere direktora, zamjenika, da Nezavisni odbor predloži... Tu je niz nepravilnosti o kojima sam govorio i tada kad je došlo do njegovog, sada vidimo privremenog, povlačenja.

Međutim, vidjeli ste i sami da reakcije unutar Vijeća ministara, pa moglo bi se reći ni od jednog člana nije bilo. Sada se svi nekako čudimo kako je to moguće, a oni koji se izjašnjavaju o prihvatanju ostavke, imenovanju novog direktora, o imenovanju zamjenika direktora SIPA-e, oni zapravo šute - kaže sagovornik Faktora.

Na naš upit šta to ustvari znači i je li sve to možda dio dogovora u vezi s pojavljivanjem Dodika u Tužilaštvu, Dunović kaže da "to očito potvrđuje tu situaciju".

- Znate šta je problematično i o tome sam govorio i ranije? Direktor SIPA-e, odnosno zamjenik direktora SIPA-e su nadležne osobe za izdavanje naredbe za upotrebu Specijalne jedinice SIPA-e koja je mogla da izvrši hapšenje onih za kojima je izdata potjernica. Ako nemate zamjenika direktora, a direktor se povuče, onda tu naredbu zapravo ne može niko da izda.

To što je Ćulum ovlastio nekoga da potpisuje plaće i radi operativne poslove to ne znači da on može takvu naredbu izdati.

E sada, kada ta naredba nije neophodna, onda se Ćulum vraća na mjesto direktora i kaže: "Ovo sve ne važi". To samo potvrđuje da je sve bilo organizovano, dogovoreno i da sve ono što Milorad Dodik radi, ne u ovom slučaju, nego godinama, ništa nije stihijski, sve je isplanirano i u takve planove su uključeni, nažalost i ljudi u sigurnosnom sektoru - smatra Dunović.

Rješenje je, kako kaže, na onima koji čine vlast, odnosno Vijeću ministara.

- Preuzimanje odgovornosti nakon bjekstva Galića, neimenovanje zamjenika, kočenje u Nezavisnom odboru, kočenju u Vijeću ministara, spora reakcija... I onda imate rezultat da oni koji su s druge strane vrlo dobro planiraju korake koje će poduzeti, a vrijeme je pokazalo da odgovor ne da nisu imali, nego smo nebrojeno puta čuli od ljudi koji čine vlast, a tu mislim prvenstveno na Trojku, kako "ne treba hapsiti, polako, smirit će se, nemojte da rizikujemo..."

Ja sam i tada govorio da posao policijskog službenika jeste opasan, bira se dobrovoljno. Taj posao s obzirom da nosi dozu opasnosti nosi i beneficije i meni je zaista žalosno kada u bilo kojoj državi čujete "nemojte policijskog službenika izlagati opasnosti", a posao policijskog službenika je da hapsi one koji su kriminalci. To zvuči kao da je rečeno: "Izlažite opasnosti građane BiH".

Ali, očito je vrijeme pokazalo da je to bio neadekvatan odgovor, a možda i neki dogovor ispod stola. I to će vrijeme pokazati - zaključuje naš sagovornik.