Sve praznijim i lakšim kesama, a istovremeno skupljim i težim računima, građani bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) svjedoče mjesecima.

Cijene i dalje rastu, a kako kažu iz udruženja potrošača, političari se ne trude da poboljšaju životni standard građana.

Tako su u junu, u odnosu na januar ove godine, građani skuplje plaćali brojne artikle. Neki od njih su riža, pšenično bijelo brašno, bijeli hljeb, tjestenina, meso, salama, svježa pastrmka, margarin, ulje, banane, jabuke, grah, luk, mrkva, krompir, šećer, džem, med, čokolada, so, kafa, sok i rakija.

Veće cijene zabilježili su i drugi brojni proizvodi, ali i usluge, međutim, ovog puta akcenat smo stavili na ono najvažnije - hranu.

S druge strane, postoje i artikli koji su u junu imali nižu cijenu nego u januaru, a to su polubijeli hljeb, mlijeko, jaja, maslac, orasi, kupus, krastavac, paradajz, paprika i pivo.

Pokazuju sve to podaci Zavoda za statistiku RS, koji svakog mjeseca objavljuje listu prosječnih potrošačkih cijena u ovom entitetu.

Za razliku od januara, kada je u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama okruženja, organizovan bojkot trgovina zbog visokih cijena, u junu tišina. Niko ne bojkotuje, a građani s kojima smo razgovarali kažu da su visoke cijene postale novo normalno.

- Navikne se čovjek. Nije lako, ali nemamo ni nekog izbora. Kupovati se mora, jer se živjeti mora. Sve je skupo. I dok raste cijena, smanjuje se gramaža. Ali, manje i kupujem, iskrena da budem - kaže jedna Banjalučanka za Nezavisne novine.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Prijedor, ističe da pokušaji nadležnog ministarstva na polju ublažavanja krize zbog poskupljenja nisu dali veliki efekat.

- Očigledno je da je sva roba koja je na našem tržištu pri svakoj novoj nabavci skuplja. Jednostavno mislim da je više preapsurdno pričati na tu temu. Osnovne životne namirnice su zaista poskupjele, a to se najviše odrazi na one najsiromašnije građane. Svi penzioneri su dovedeni u jednu nezavidnu situaciju, kao i svi ljudi koji primaju minimalac - kaže Marić.

Kako dodaje, politika se bavi drugim stvarima i niko se ne trudi da poboljša životni standard građana.

Da se institucionalno ne radi ništa na pitanju visokih cijena, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana "ToPeeR" iz Doboja, koja ističe da trenutno stanje šalje poruku kao da niko nije odgovoran za cijene.

- Zaista se ništa ne radi institucionalno. Nemamo nijedan pravilnik, nijednu zaštitu. Ovo sve je na bazi dobrovoljnosti i društvene odgovornosti. Jedino udruženja za zaštitu potrošača pokušavaju da pomognu građanima, pa traže po prodavnicama gdje je šta jeftinije. Ali ono što ja očekujem da bi moglo da se desi negdje do oktobra, jeste da pokrenemo inicijative kod Ministarstva trgovine da se ipak ograniče marže - kaže Šešlija.