Iako se v. d. direktora Tvornice mašina i hidraulike BNT-TMiH d.d. Novi Travnik Besim Belegić nedavno pohvalio da je firma u protekloj godini ostvarila najbolji poslovni rezultat u posljednje tri decenije, zvanični podaci Porezne uprave Federacije BiH ukazuju na to da kompanija još ima dugovanja prema radnicima.

Prema podacima Porezne uprave FBiH za prošlu godinu, zaključno sa 30. septembrom, BNT i dalje bilježi značajne obaveze prema toj instituciji. 

Kompanija BNT Novi Travnik je upisana u registar dužnika Porezne uprave Federacije BiH po pitanju poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada i to u iznosu od 21.554.571,55 KM.

Tačnije, dug bez kamate iznosi 17.166.537,87 KM, kamata iznosi 4.388.033,68 KM, što je ukupno 2.987.498,88 KM.

Direktor Belegić tvrdi da je na plaće zaposlenim u protekloj godini isplaćeno više od 15 miliona KM, dok je ukupno u lokalnu zajednicu kroz poslovanje kompanije ušlo više od 41 milion KM,  ali podaci Prezne uprave FBiH i dalje su poražavajući. 

Belegić je kazao i da je tokom 2025. godine ova firma napravila značajan tehnološki iskorak - proizvela prvi dron.

Iako direktor priča o dronovima, Zukan Helez, ministar odbrane BiH i Belegićev stranački kolega, Faktoru je ranije kazao da, "koliko on zna BNT ne proizvodi dronove".

Belegić je najavio i nova radna mjesta u ovoj godini kazavši da to dodatno potvrđuje stabilan rast i dugoročnu strategiju kompanije.

Tvornica mašina i hidraulike BNT Novi Travnik godinama je jedan od najdugotrajnijih primjera neriješenih radničkih potraživanja u Federaciji BiH.

Iza vijesti o rastu proizvodnje i povećanju plaća krije se višedecenijska priča o neisplaćenim plaćama, neuplaćenim doprinosima, sudskim presudama i radnicima koji su svoja prava čekali – ili još čekaju – i po 20 godina.

Najveći dio problema vuče korijen iz perioda ranih 2000-ih, kada je BNT poslovao u izuzetno teškim uvjetima. Plaće su kasnile mjesecima, a zatim i godinama, dok doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje uopće nisu uplaćivani za značajan broj radnika.

Stotine bivših zaposlenih pokrenule su sudske sporove protiv firme, tražeći isplatu zaostalih plaća, toplih obroka, regresa i pripadajućih doprinosa. Sudovi su u velikom broju slučajeva donijeli pravosnažne presude u korist radnika, ali to u praksi nije značilo i brzu naplatu.

Iako su presude bile izvršne, naplata je zapinjala. Firma nije imala dovoljno likvidnih sredstava, a postupci izvršenja često su trajali godinama. Dio imovine BNT-a je prodavan, ali ni taj novac nije bio dovoljan da se namire sva potraživanja, niti su radnici imali jasan uvid u način raspodjele sredstava.

Poseban problem predstavljala je odluka da se ne ide u stečaj, već u postupak finansijske konsolidacije. Time su dugovi prema radnicima formalno "ugrađeni" u poslovanje firme, ali bez jasnog roka kada će biti u potpunosti izmireni.

Radnici su, zajedno sa svojim advokatima, pokušali dokazati da odgovornost snosi i Federacija BiH, kao većinski vlasnik, tvrdeći da je sprečavanje stečaja bez saglasnosti federalnih organa direktno utjecalo na nemogućnost naplate. Međutim, sudska praksa po ovom pitanju nije bila ujednačena, pa su takvi zahtjevi uglavnom odbijani.

Rezultat je bio paradoksalan - dok su neki radnici uspjeli naplatiti dio ili cijeli iznos, drugi su ostali bez ičega. Mnogi su u međuvremenu otišli u penziju s nepotpunim stažom, a neki su preminuli, a da nikada nisu dočekali isplatu.

U posljednjih nekoliko godina BNT bilježi znatno bolje poslovne rezultate, posebno kroz poslove u namjenskoj industriji. Uprava firme je početkom 2025. godine najavila povećanje plaća zaposlenima, nova zapošljavanja, te rješavanje dijela zaostalih obaveza prema bivšim radnicima.

Tada je potpisan i sporazum o isplati zaostalih potraživanja za dio radnika koji su na svoja prava čekali gotovo dvije decenije. Ipak, to nije obuhvatilo sve oštećene, pa pitanje ukupnog duga prema bivšim zaposlenima i dalje ostaje otvoreno.

Pored naslijeđenih radničkih dugova, firma se suočila i s novim problemima. Početkom 2026. godine BNT-u je privremeno oduzeta dozvola za određene aktivnosti u oblasti namjenske industrije zbog utvrđenih nepravilnosti, što je dodatno otvorilo pitanja upravljanja, kontrole i odgovornosti.

Priča o BNT-u Novi Travnik danas ima dva paralelna toka - jedan o oporavku proizvodnje i rastu plaća, i drugi – mnogo duži – o radnicima koji su svoja zarađena prava godinama morali tražiti po sudovima.

Mnogi od njih još čekaju.