Svjedoci smo da Gorska služba spašavanja (GSS) posljednih dana ima pune ruke posla. Nedavno su na području Prenja spacioci GSS-a spasili peteročlanu porodicu iz Češke koja se izbubila na jako nepristupačnom terenu, a ostali su i bez signala na mobitelima. Spasioci su se uspjeli pješke probiti do njih i spasiti ih, a javnu zahvalu uputila im je i ambasadorica Češke Republike u BiH Jana Lolić Šindelková.

Ovo je samo jedan u nizi slučajeva koji se dešavaju u posljednje vrijeme. 

Iako neprestano upozoravaju i apeluju da se poštuju pravila, upozoravaju na moguće opasnosti, daju savjete, kako zimi tako i ljeti, ovakve situacije se i dalje dešavaju. 

- Shvatljivo je da sada više dolazimo u situaciju kada moramo reagovati po pitanju nestalih osoba. Lijepo vrijeme privčači mnoge ljude da odu u prirodu, planinu, da se malo rasterete od svih gradskih problema, gradskih gužvi i svega u čemu žive ljudi u gradovima.

Također, imamo veliki broj turista koji dolaze, pa istražujući po internetu odluče se na odlazak u planinu jer su vidjeli da je prelijepa lokacija. Hvala Bogu, takve i jesu naše planine. Problem je što se upute bez adekvatnih vodiča, bez ljudi koji poznaju teren i mogu sigurno da ih provedu kroz planinu, da im pokažu naše ljepotice u BiH, a samim tam da ih vrate nazad do vozila kojima su došli – kaže za Faktor spasilac iz Gorske službe spašavanja Novi Grad Haris Džananović.

Dodaje da zaista imaju veliki broj slučajeva spašavanja, uprkos svim apelima kako se ljudi trebaju ponašati u planini i na šta trebaju obratiti pažnju.

- Prije svega, potrebno je da se poznaje teren. Nema potreba de se odlazi dublje u planinske dijelove bez adekvatne osobe koja poznaje taj teren. Većina tih ljudi koji se izgube ne poznaju teren. Također, potrebno je da se planira vrijeme. Da se planira odlazak i povratak. Bitno je da se na sigurnu lokaciju vrate prije noći. Isto tako, potrebno je da imaju određenu količinu hrane i vode. Trebaju da prate vremensku prognozu. Da li će biti padavina. Shodno tome da se oblače. Uvijek da umaju rezervnu odjeću kod sebe, jer vrijeme u planini zna da bude varljivo – kaže Džananović.

Posebno je opasno, kako kaže, na planinu kranuti sam što se, svjedoci smo, u posljednje vrijeme jako često dešava.

- Ljudi idu samo da pobjegnu od svega. Da rasterete malo svoje razmišljanje. Da pobjegnu sami. Ali to je velika greška. Još je veći problem kada odu, a ne jave se nikome. Nama je veliki problem ako niko nije upućenu u situaciju gdje je otišao, kada je otišao, iz kojeg razloga je otišao. Također je jako bitno posjedovanje adekvatne opreme. Imali smo slučajeva kada, hvala Bogu, pronađemo žive osobe koje su se izgubile, ali kada pogledamo njihovu odjevnu kombinaciju usred planine, ne možemo da vjerujemo – dodaje Džananović.

Nažalost, status Gorske službe spašavanja (GSS) u Bosni i Hercegovini i dalje nije sistemski riješen na državnom ni federalnom nivou. Spasioci, koji su volonteri, svakodnevno spašavaju živote bez adekvatne pravne zaštite, zdravstvenog osiguranja tokom intervencija, niti naknada za poslodavce čiji radnici izostaju s posla zbog akcija spašavanja.

Zakon o GSS-u FBiH još čeka na usvajanje u Vladi FBiH, zbog čega djeluju kao nevladine organizacije i udruženja građana, a ne kao institucija od javnog interesa.

Članovi GSS-a rizikuju vlastiti radni status jer nemaju pravdanje izostanaka s posla, a u slučaju povreda tokom akcija sami snose troškove.

Sredstva se uglavnom osiguravaju kroz projekte i donacije, a ne iz stabilnih budžetskih izvora koji bi pratili njihove stvarne potrebe.

-  Još nema nikakvih konkretnih pomaka. Nama je obećan zakon o Gorskoj službi spašavanja. Mi smo još u čekanju. Nama je potrebno isključivo da se kroz zakon nama olakša rad na terenu. Da imamo plaćene edukacije. Da se možemo uvježbavati, a da ne moramo iz našim džepova plaćati sve te edukacije i usavršavanja, plaćati godivo kada idemo na akciju. Hranu, vodu, sve plaćamo - kaže Džananović. 

Dodaje da im jedino pomažu lokalne zajednice.

- Općina Novi Grad je primjer kako se treba odnositi prema Gorskoj službi spašavanja. Općina Novi Grad i Služba civilne zaštite Općine Novi Grad nama je na velikom raspolaganju. Međutim, jako je bitno da se to prenese i na sve ostale nivoe vlasti, da se jednostavno svi ljudi, i gosti i spasioci, mogu osjećati sigurno. Da imaju mogućnost da maksimalno napreduju kao spasioci. Ne da se nama plaća za naš rad, nego da finansiraju ove stavke koje sam nabrojao, a koje država realno može da pokrije. Samim tim će spasioci raditi bolje. Mi tražimo da nas plaćaju. Mi ostajemo volonteri. Želimo samo da nam ta sredstva za rad budu osigurana – kaže za Faktor spasilac iz Gorske službe spašavanja Novi Grad Haris Džananović.

Iako se godinama vode inicijative i upozorava na neophodnost donošenja zakona po uzoru na susjedne zemlje, spasioci nastavljaju raditi na entuzijazmu. 

Jer, kako kažu, spasiti nečiji život je neprocjenjivo.