Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine jučer poslijepodne je održala novu sjednicu, ali i dalje bez konkretnih slučajeva na dnevnom redu.

Dejan Ružić, predsjedavajući ove komisije konstituirane u novembru prošle godine, kazao je da očekuju da im bude izrađen pečat nakon što je konačno izabrana firma na tenderu.

Od prethodne komisije, koju su činili bh. parlamentarci, ostali su im slučajevi poput utvrđivanja sukoba interesa ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića i generalnog direktora BH Telecoma Amela Kovačevića.

Međutim, naslijedili su i slučajeve koji su zastarjeli, poput onog Muniba Jusufovića protiv kojeg je postupak pokrenut dok je bio delegat u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ali on to više nije od 2022.

Prethodna komisija je, moglo bi se zaključiti, radila politički pa je odugovlačila s postupcima i tako kasno utvrdila da je, naprimjer, Nermin Nikšić bio u sukobu interesa, ali ga nisu mogli kazniti jer je u sukobu interesa bio kao zastupnik SDP-a u bh. Parlamentu, a u momentu kada je "proglašen krivim" bio je, i još je, premijer FBiH.

Kazne za sukob interesa u institucijama BiH su "skidanje" od plaće koju prekršioci primaju u institucijama BiH, te inicijativa za smjenu ili poziv na ostavku.

U zastarjelim slučajevima nijedna od njih se ne može primijeniti.

Hoće li i dalje biti tako i kakva je onda svrha postojanja zakona ako zvaničnici mogu neometano biti u sukobu interesa?

- Mi ćemo požuriti sa predmetima, donositi odluke, a izvršenje nije na nama. Morat ćemo sve sustići. Upravo taj dio nam je prioritet, da idu prvo svi predmeti za koje postoji opasnost od zastarjevanja – ustvrdio je Ružić.

Na nivou Federacije Bose i Hercegovine situacija je još gora. Na državnom postoji barem komisija formirana nakon što je donesen novi zakon, a u FBiH nema ni novog zakona niti ima tijela za sprečavanje sukoba interesa. Samim tim nema ni kazni.

Zato već duže od deset godina funkcioneri u FBiH mogu nekažnjeno biti u sukobu interesa, što se i dešava. Problem je nastao kada je državnim zakonom oduzeta nadležnost Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine da radi na pitanjima sukoba interesa. Tada je formirana komisija na nivou BiH, ali ispolitizirana jer su je činili parlamentarci, dok je u FBiH nastao vakuum jer po federalnom zakonu to i dalje radi CIK.

Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa u FBiH, koji je predvidio formiranje nezavisne komisije za odlučivanje o sukobu interesa, upućen je u Parlament FBiH 2022. godine, ali je formirana nova Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem koja je povukla zakon iz procedure.

Do danas se ništa na tom planu nije ni radilo, a ni posebno tražilo.

- Nikakav materijal u Odbor za pravdu i opću upravu Zastupničkog doma nije dolazio. Nažalost, i ministra pravde rijetko vidimo u Parlamentu, a premijer kao da ne postoji. Posljednji put se o zakonu govorilo kada ga je tadašnji premijer FBiH Fadil Novalić uputio u proceduru, ali je potom povučen. Mi smo kao zastupnici SDA tražili da se vrati u proceduru, ali nije. Zašto, to je pitanje za Vladu.

Sjećam se da je u prošlom mandatu tadašnji zastupnik Irfan Čengić predlagao zakon i prihvatio jedan moj amandman. Ali kao što kažu, sjedište mijenja gledište. Kada je Trojka postala vlast, ne odgovara im zakon – prokomentirao je Adnan Efendić, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH i član Odbora za pravdu i opću upravu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Kada bi se zakon o sprečavanju sukoba interesa mogao opet naći u proceduri i u čemu je problem, pitali smo ministra pravde FBiH Vedrana Škobića, ali nam nije odgovorio niti se javio na telefon.