Zatezanja u odnosima između koalicijskih partnera u Vladi Republike Hrvatske, HDZ-a i Domovinskog pokreta (DP), dobivaju novu dimenziju. 

Domovinski pokret odlučio je ići korak dalje u naglašavanju političkih razlika u odnosu na stranku Andreja Plenkovića, a u fokusu je ovog puta Bosna i Hercegovina.

Predsjedništvo DP-a najavilo je službeni prijedlog parlamentarne deklaracije o BiH, tražeći od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da se rasprava o ovom dokumentu i zaštiti legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH uvrsti na dnevni red po hitnom postupku već na narednom zasjedanju, koje počinje 9. juna.

U saopćenju koje potpisuje predsjednik DP-a Ivan Penava, ističe se kako su Hrvati u BiH pristali ukinuti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu i uklopiti je u Federaciju BiH isključivo na zahtjev zvaničnog Zagreba i garanta Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.

- U suprotnom, nije postojao niti postoji nijedan razlog zašto bi Hrvati u BiH pristali da budu tretirani drugačije od Srba u BiH, koji imaju svoj entitet i suvereno biraju svoje predstavnike - poručuju iz DP-a, naglašavajući da su svi raniji mirovni planovi, poput Stoltenbergovog, predviđali BiH kao uniju tri nacionalne republike, te da odbacuju "pseudograđanski model".

Iz DP-a ne kriju da se na ovaj korak odlučuju i zbog činjenice da ih HDZ nije konsultovao prilikom donošenja nedavnog antiinflacionog paketa mjera, zbog čega ne osjećaju obavezu da u svemu prate politiku većeg koalicijog partnera.

Reakcija premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića pokazuje da zvanični Zagreb ne podržava radikalne zahtjeve desnog koalicionog partnera niti želi otvarati pitanje preustroja Bosne i Hercegovine.

Plenković je otvoreno kritikovao metodologiju rada Domovinskog pokreta, otkrivši da čak ni ministri iz redova DP-a u njegovoj Vladi nisu bili upoznati s ovom inicijativom.

- Razgovarao sam s dvojicom ministara iz DP-a, Davidom Vlajčićem i Ivanom Šipićem, oni ne znaju ništa o tome. Što se tiče brige o Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu, mislim da nijedna hrvatska Vlada nije učinila koliko mi u proteklih deset godina - izjavio je Plenković.

Premijer Hrvatske je direktno ocijenio da je riječ o skupljanju jeftinih političkih poena.

- Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a na temi Bosne i Hercegovine i prava Hrvata. Razumijem to u smislu političkog profiliranja, ali imam ozbiljne rezerve prema stilu da se izlazi u javnost prije nego što se obavijeste partneri. Razgovarat ćemo na koaliciji, pa ćemo vidjeti koji je smisao te inicijative -  zaključio je Plenković.

Iako je zvanični stav vrha HDZ-a negativan prema ideji trećeg entiteta ili radikalnih deklaracija – što potvrđuju i unutarstranačke kritike upućene europarlamentarcima Tomislavu Sokolu i Željani Zovko koji su ranije koketirali s tom idejom - pitanje je kako će se ova situacija odraziti na stabilnost Vlade.

Sabor zasjeda do 15. jula, što ostavlja dovoljno vremena za uvrštavanje deklaracije na dnevni red prije ljetne pauze. Ključno pitanje koje ostaje u zraku jeste hoće li HDZ u potpunosti blokirati ovu inicijativu i kako će Domovinski pokret reagovati ako njihov ključni politički zahtjev bude ignorisan.