Svakog 21. septembra, obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koju je početkom 20-og stoljeća otkrio njemački psihijatar i neuropatolog dr. Alois Alzheimer.

U svijetu je od ove bolesti oboljelo više od 55 miliona ljudi, a svake tri sekunde pojavljuje se novi slučaj, kaže dr. med. Elvedina Žiga, iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

- Alzheimerova bolest nastaje najčešće u dobi iznad 65 godina i nepoznatog je uzroka. Odlikuje se nagomilavanjem tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postepenog propadanja moždanih nervnih ćelija (neurona), ključnih za sve ljudske aktivnosti. Prvi neuroni koji bivaju oštećeni nalaze se u dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razumijevanje jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s tim funkcijama (kognitivni problemi). Također, mogu nastati promjene u raspoloženju, ličnosti ili ponašanju, kao što su apatija, zbunjenost te pojačana sumnjičavost i strah - navodi Žiga.

Prema njenim riječima, širenjem promjena u mozgu, kod teškog oblika, bolesnici ne mogu hodati, samostalno se hraniti ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti te mogu postati i inkontinentni, tj. izgubiti kontrolu nad mokrenjem i defekacijom.

- U ovoj fazi potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje, kod nekih se javljaju i poteškoće s gutanjem, veći rizik od pothranjenosti, upale pluća (naročito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Pacijenti u potpunosti ovise o drugima te se obično smještaju u specijalizirane ustanove. Rizikofaktori za nastanak Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti na promjenljive i nepromjenljive. Nepromjenljivi (oni na koje ne možemo utjecati) su: dob - najjači pojedinačni rizik (rizik raste značajno nakon 65. godine), nasljedni faktori, pol - žene imaju nešto veći rizik (djelomično zbog dužeg životnog vijeka), porodična anamneza demencije - važno naročito ako su roditelji ili braća/sestre oboljeljeli - kaže Žiga te navodi promjenljive rizikofaktore (oni na koje se može utjecati), a to su:

- socijalni - socijalna izolacija, usamljenost, kognitivni - nedostatak mentalne aktivnosti i angažmana (npr. čitanje, učenje, društvene aktivnosti), zdravstveni - kardiovaskularni rizici - hipertenzija, koronarna bolest srca, dijabetes, hiperlipidemija, gojaznost, moždani udar i druga cerebrovaskularna oboljenja, povrede glave, depresija, senzorni gubici, naročito gubitak sluha (povezan s većim rizikom od demencije) te faktori životnog stila - fizička neaktivnost, nezdrava ishrana (npr. visok unos zasićenih masti i šećera, manjak omega-3 masnih kiselina i povrća), pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja.

Alzheimerova bolest je još uvijek neizlječiva, ali postojeći standardni lijekovi usporavaju njeno napredovanje, uz individualiziranu primjenu nefarmakoloških metoda kao što su tjelesne vježbe, radna terapija, muzikoterapija i grupna terapija.

- S obzirom da je dejstvo lijekova efikasnije kod osoba sa blagom Alzheimerovom bolešću, veoma je važno na vrijeme prepoznati rane znakove i uspostaviti dijagnozu. Rani znakovi Alzheimerove bolesti su: poteškoće u pamćenju, gubitak sjećanja za nedavne događaje, poremećaj mišljenja (nerazumijevanje pojmova), poteškoće u obavljanju do tada poznatih zadataka, poteškoće u govoru (traženje riječi, zamjena sa neadekvatnim), pisanju i čitanju, osamljivanje, povlačenje iz društvenih aktivnosti, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, učestalo gubljenje i zametanje stvari te promjene u ponašanju i raspoloženju - naglašava Žiga.

Iako ne postoji dokazana metoda za sprečavanje Alzheimerove bolesti, postoje načini kojima se postiže smanjenje rizika, a to su: kontrola visokog krvnog pritiska, održavanje zdrave tjelesne težine, kontrola nivo šećera u krvi, razgovor sa ljekarom o tome kako smanjiti rizik od dijabetesa ili bolje upravljati dijabetesom.

- Pomoći će i prestanak pušenja, dovoljno kvalitetnog sna. I zdrava prehrana će pomoći sa naglaskom na voće, povrće, integralne žitarice, riba, piletina, orašasti plodovi, mahunarke i zdrave masnoće poput maslinovog ulja, a ograničite zasićene masnoće, crveno meso i šećer. Važnop je ostati mentalno, fizički i društveno aktivan te povesti računa o svom mentalnom i fizičkom zdravlju i potražiti pomoć ukoliko imate zdravstvenih tegoba. Čuvati sluh i liječiti probleme sa sluhom, koristiti slušni aparat ako je potreban. Izbjegavati povrede glave (npr. koristite sigurnosni pojas, nosite kacigu prilikom bavljenja sportom i spriječiti padove u svom domu smanjenjem nereda i poboljšanjem rasvjete) - kazala je Žiga.