Na platou nekadašnjeg zatočeničkog objekta "Koštana bolnica" večeras će biti obilježena 32. godišnjica zločina u Stocu.

Amer Đulić prisjeća se kako je, kao 17-godišnjak, 2. augusta 1993. odvojen od majke i sestre, i sa pet ili šest maloljetnika iz mahale Đulići odveden u podrumske prostorije "Koštane bolnice", u kojima je bilo nekoliko osoba, većinom prezimena Kaplan i Obradović.

- Tu smo bili, prvo smo pretresani, oduzete su nam stvari i novac, i smješteni smo dolje i odvojeni od vojno sposobnih, ali nismo pošteđeni maltretiranja. Kroz tri dana i dvije noći nismo imali ništa da jedemo, kasnije su krenule fizičke torture, ja sam ih sve prošao - govori Đulić, predsjednik Udruženja logoraša općine Stolac.

Za Detektor je ispričao kako su ga 3. augusta premlatila šesterica pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su bili njegove komšije.

- Ta tri dana i dvije noći u životu nikad neću zaboraviti. Bila su mi teža nego ostalih 230 dana koje sam boravio kroz logore Dretelj, Gabela i Heliodrom. Ta Koštana, za sve nas koji smo bili u njoj i koji smo prošli, to je jedan strah, i uvijek kad dođem, prorade mi emocije - navodi on.

U razgovoru za Detektor pojašnjava da je obilježavanje zločina na području Stoca u organizaciji Udruženja logoraša počelo 13. jula te da traje do 4. augusta, kada će u 19 sati na platou "Koštane bolnice" biti održana komemoracija, kojoj će prisustvovati logoraši, ali i djeca koja žele da čuju o dešavanjima iz 90-ih.

- Koštana bolnica je jedno stratište za Bošnjake Stoca i Dubrava koji su prošli te torture u periodu 1993. godine. Ovo je 32. godišnjica tih dešavanja iz ratnog perioda, gdje obilježavamo i sjećamo se, zato što je taj dan protjeran čitav bošnjački narod s područja općine Stolac, a ono svo vojno sposobno stanovništvo, muškarci, čak i maloljetnici i stariji su protjerani u logore - kaže on.

Prema njegovim riječima, otprilike 3.000 Bošnjaka završilo je u logorima HVO-a, među kojima su Dretelj, Gabela i Heliodrom, dok je civilno stanovništvo, među kojima žene, djeca i starci, protjerano na područje pod kontrolom Armije RBiH.

- To je nešto što je nama postalo kao udruženju i neki vid obaveze, jer moramo da njegujemo kulturu sjećanja – jednostavno kao narod, kao nacija smo takvi da brzo zaboravljamo – kako nam se historija ne bi ponavljala, da opominjemo, pričamo, ono što je najbitnije, da prenosimo samo istinu kroz te događaje - kaže on.

Ti događaji su, kako kaže, krenuli 13. jula ubistvom Sanide Kaplan, progonom civilnog stanovništva na području Dubrava i zatvaranjem u logor Osnovna škola "Branko Šotra" u Crnićima. Šest dana poslije, obilježeno je zatvaranje tog logora te otvaranje novog u Stocu. Početkom augusta se, kako je pojasnio, obilježava godišnjica progona i etničkog čišćenja stanovništva bošnjačke nacionalnosti u Dubravama te godišnjica ubistava u Koštanoj bolnici, gdje su ubijeni Vejsil i Salem Đulić, Suad Obradović, dok je od premlaćivanja u Dretelju podlegao Salko Kaplan.

- Na putu prema Gabeli je ubijen i Fehim Obradović, a od posljedica premlaćivanja u Gabeli je podlegao Ibro Razić. To su žrtve Koštane bolnice - kaže Đulić.

Haški tribunal je u pravosnažnoj presudi šestorki utvrdio da su zločini počinjeni u Stocu i na više lokacija u ovoj općini, među kojima je i Koštana bolnica. Tom presudom je Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade tzv. Herceg-Bosne, osuđen na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili nekadašnji ministar odbrane Bruno Stojić te bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković.

Bivši komandant Vojne policije i ministar MUP-a Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Mile Pažin osuđen na godinu i po zatvora za nečovječno postupanje prema bošnjačkom civilu na području Stoca 1993. godine. Proglašen je krivim da je, kao pripadnik HVO-a i zapovjednik Civilne zaštite u Stocu, nečovječno postupao prema civilu u Kaplan Mahali.

BIRN BiH je ranije objavio Bazu sudski utvrđenih činjenica, gdje je, između ostalog, utvrđeno da su Bošnjaci hapšeni i držani u Koštanoj bolnici, školi u Crnićima te nekoliko drugih objekata u Stocu, nakon čega su prebacivani u druge zatočeničke centre pod kontrolom HVO-a i protjerivani, a njihova imovina uništena.