Evropski parlament u četvrtak se osvrnuo na 30. godišnjicu Dejtonsko-pariskog sporazuma, a njegovi zastupnici, predvođeni onima iz Hrvatske, upozorili su na nedostatke tog mirovnog dogovora koji uzrokuje političku stagnaciju u Bosni i Hercegovini. 

Dejtonsko-pariski sporazum parafiran je 21. novembra u Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio, a potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine, time završivši rat u Bosni i Hercegovini koji je odnio više od 100 hiljada života i raselio dva miliona ljudi. 

Trideset godina nakon tog dogovora vrijeme je da se gleda prema naprijed, prema evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, rekao je u raspravi u Strazuru Michael McGrath, povjerenik Evropske komisije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača. 

EU pritom može služiti kao primjer pomirenja, savez nekad zaraćenih nacija koje su izgradile Uniju zajedničkih vrijednosti, kazao je Irac. 

Pozdravio je predanost BiH članstvu u EU te njenu potpunu usklađenost s evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, no upozorio na "sporost provođenja reformi, političke podjele, zapaljivu i secesionističku retoriku" koje potkopavaju evropske ambicije BiH. 

Povjerenik je naglasio da su bosanskohercegovački političari ti koji imaju dužnost pokrenuti dijalog i konačno pomirenje, uspostaviti stabilne institucije i demokratiju bez diskriminacije. 

- To nije nužno da se zadovolji Brisel, nego građani BiH - rekao je McGrath, pa zaključio da što će prije naša zemlja provoditi reforme i napredovati na evropskom putu, to će brže biti uklonjen međunarodni nadzor.

Hrvatska zastupnica Željana Zovko, inicijatorica rasprave o tom dogovoru u Evropskom parlamentu, pozdravila je što je u ime Komisije govorio upravo McGrath, Irac koji je zbog Sporazuma na Veliki petak upoznat s mirovnim procesima. 

Zovko je rekla kako je Dejtonsko-pariski sporazum 1995. dočekan kao vijest spasa za ratom razorenu zemlju, no kako njegovo obećanje jednakopravnosti i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda u tijelima vlasti ni nakon trideset godina nije pravedno provedeno, a pomirenje i povjerenje još nisu zamijenili ulogu Ureda visokog predstavnika. 

Upozorila je na nadolazeće izbore u BiH u oktobru iduće godine na kojima bi, ako se do tada ne izmijeni izborni zakon, Bošnjaci ponovno mogli izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i preuzeti hrvatski klub u Domu naroda "putem izbornog inženjeringa". 

Zovko je upozorila i na opasnost "unitarističkih i separatističkih poruka u BiH koje dominiraju u javnim govorima političkih predstavnika". 

Poruka BiH i nedovršenog posla, kako je kazala, je ozbiljna opomena za sve one koji misle da je mirovni sporazum kraj. 

- Nužno je što prije provesti promjenu izbornog zakona, završiti započeto i dati evropsku budućnost Bosni i Hercegovini - zaključila je.

Zastupnik pučana Davor Ivo Stier, predsjednik EP-ove Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, rekao je da se BiH 30 godina nakon još nije konsolidirala kao suverena i višenacionalna država. 

Istakao je da je Dejtonsko-pariski sporazum "pogodio formulu za mir", ali njegovom temelju potrebna je i "evropska nadgradnja". 

I Stier je pozvao na promjenu sporazuma, ali poštujući njegovu temeljnu mirovnu formulu ravnopravnosti. 

On je naglasio da se u javnom prostoru BiH koncept federalizma i građanske države često predstavljaju kao oprečni, što, ocijenio je, nije tačno. 

- Nedostaje dijaloga i političke volje da se zaključi kako se u višenacionalnoj BiH građanski koncept može razvijati samo kroz federalno uređenje zemlje koje će poštivati formulu ravnopravnosti, što bi bila prirodna evolucija nakon Dejtona - naveo je. 

Stier je naglasio da federalizam ne znači pravo na otcjepljenje ili diskriminaciju građana, nego je riječ o konceptu koji je, primjerice, ujedinio Sjedinjene Države nakon Građanskog rata, sačuvao Belgiju i mnoge druge evropske zemlje.

Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica Dejtonsko-pariski sporazum prozvao je mrtvim slovom na papiru, dokumentom koji traži ozbiljnu reviziju, počevši s izbornim zakonom. 

- Već se dugo zalažem da se Dejton ozbiljno revidira. Danas je to jedna prazna forma koja i dalje vodi do disfunkcionalne BiH te treba ozbiljne promjene - kazao je. 

Bartulica je naglasio da je hrvatski narod jedina garancija u BiH da će se ona i dalje kretati evropskim putem, kao i da bez vojno-redarstvene operacije Oluja ne bi ni došlo do potpisivanja tog sporazuma. 

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac rekao je da je Dejtonsko-pariski sporazum bio uistinu mirovan jer je zaustavio rat u zemlji u kojoj su se dogodili brojni ratni zločini, uključujući i genocid. 

- Dejton je podijelio Bosnu i Hercegovinu i prepoznao njena tri konstitutivna naroda, zanemario takozvane ostale narode, uspostavio kompleksan sistem vladanja i prepustio BiH svima koji u njoj žive da s vremenom uspostave suživot, razvijaju demokratiju i vladavinu prava te uvedu zemlju u EU - rekao je. 

No, nastavio je Bosanac, BiH je 30 godina nakon i dalje nažalost etnički podijeljena zemlja, a predanost evropskim integracijama slabi. 

Zastupnik zelenih rekao je da su predstavnici konstitutivnih naroda 30 godina imali priliku pronaći rješenje i krenuti naprijed, u čemu nisu uspjeli, pa je izrazio razočaranje što predstavnici srpskog naroda uporno blokiraju put BiH u EU. 

Bosanac smatra da je promjena jedino u rukama građana BiH koji trebaju kazniti one politike koje su zamrznule zemlju, politike primarno motivirane etničkim, a iza toga klijentelističkim načelima. 

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula podsjetio je Parlament da se ove godine obilježava i trideseta godišnjica genocida u Srebrenici.

- Prizore koje danas dolaze iz Ukrajine gledali smo usred Evrope i u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Dok su se bivši politički istok i zapad ujedinjavali, u Sarajevu su ljudi ginuli od snajpera - kazao je. 

Picula je upozorio da se ove godine u BiH odvijala jedna od najozbiljnijih političkih kriza.

- Događanja potaknuta presudom Miloradu Dodiku govore o razmjeru problema koji predugo opterećuju BiH. K tome, nepoštivanje konstitutivnosti naroda, kroz preglasavanje i nametanje hrvatskog člana predsjedništva je neodgovoran korak koji je nažalost akumulirao puno problema i nepovjerenja - rekao je hrvatski zastupnik i dodao:

- Mnoge države su sinonim za složenost, ali BiH je sinonim i za stagnaciju. Hrvatski i evropski interes je da BiH uđe u EU i da naša saradnja postane još jača. Ali dilema je ne samo kako EU može pomoći BiH nego kako i da li BiH uopće može pomoći sama sebi u tranziciji od Dejtona do Brisela. 

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler naglasio je da je danas jasno da se slovo i duh Dejtona ne provode. 

- Vrlo se rano odmaklo od konsocijacijskog ustavnog modela utemeljenog na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda - kazao je. 

Ressler je rekao da BiH dominira nezdrava destabilizirajuća tenzija između unitarističkih i separatističkih tendencija, zbog čega Parlament danas mora biti jasan da obje nisu rješenja jer razgrađuju višenacionalnu državu i produbljuju krizu. 

- Federalni princip, legitimna zastupljenost svih konstitutivnih naroda te evropski put BiH ostaju jedini realni i održivi okvir za mirnu, stabilnu i funkcionalnu BiH - naveo je.

Pučanka Sunčana Glavak naglasila je da BiH vladaju duboka institucionalna nefunkcionalnost, stalne političke blokade te sistem koji prečesto nagrađuje neodgovornost, a ne saradnju. 

- Dejton je bio nužan kompromis u ratu, ali nije stvoren da bude trajan okvir političke paralize u miru - dodala je. 

Istaknula je da ravnopravnost triju naroda nije tehničko, nego temeljno političko pitanje, pa poručila da danas status quo nije opcija. 

U raspravi je uz hrvatske sudjelovalo još dvadesetak zastupnika, a u njihovim obraćanjima dominirala je poruka o očuvanju Bosne i Hercegovine kao integralne države s jednakopravnim narodima te o Dejtonsko-pariskom sporazumu kao dokumentu koji nije bio namijenjen za 30 godina te kao takav treba biti proširen.