Evropski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je danas na svojoj službenoj stranici kompletan sadržaj odluke Velikog vijeća u predmetu Kovačević protiv BiH od 25. juna 2025. godine, kojom je većinom glasova potvrdio prigovor agentica BiH na neprihvatljivost zahtjeva. 

Petero sudija izdvojilo je mišljenje, a koje je sastavni dio presude. 

Slučaj se odnosio na tvrdnju podnosioca zahtjeva da su uvjeti koji se primjenjuju na izbore za Dom naroda Parlamentarne skupštine i za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bili diskriminirajući i spriječili su ga da glasa za kandidate po svom izboru na tim izborima 2022. godine.

Nakon što je 25. juna 2025. godine na javnoj raspravi i putem prijenosa uživo na svom YouTube kanalu izrekao operativne odredbe (zaključke), Sud je sada objavio kompletan tekst presude.

- Sud je podržao prigovor Vlade na dopustivost zahtjeva na osnovu toga što je g. Kovačević zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva u smislu člana 35. stav 3. (a) Evropske konvencije o ljudskim pravima, te da nije imao status žrtve prema članu 14. (zabrana diskriminacije) u vezi s članom 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju (pravo na slobodne izbore), te prema članu 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije).

Sud je posebno utvrdio da su zahtjevi g. Kovačevića bili usmjereni na promjenu ustavne i izborne strukture Bosne i Hercegovine - navodno u općem javnom interesu - a ne na odbranu njegovih individualnih prava zaštićenih Konvencijom i njenim protokolima - navodi se u sažetku odluke, čiji kompletan tekst možete vidjeti na ovom linku.

Podsjetimo, Sud je prvobitno prihvatio apelaciju Slavena Kovačevića i presudio da BiH mora biti jedna izborna jedinica kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva i delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Međutim, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu i odlučeno je da o svemu raspravlja Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava. Žalbu su uputile vršiteljke dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić.

U sve se umiješao i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je, faktički, radio na rušenju ove presude.