Federacija Bosne i Hercegovine još nema zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, dok broj devijantnih ponašanja u društvu posljednih godina naglo skače.

Od maloljetničke delikvencije, vršnjačkog i nasilja u porodici..., nasilje uglavnom pogađaja najranjivije grupe poput žena, djece i starijih osoba.

Suočeni u to vrijeme sa ogromnim brojem slučajeva nasilja u porodici, vršnjačkog i nasilja nad ženama, grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, predvođena zastupnicom Almom Kratinom, još 2023. godine pokrenula je inicijativu za održavanje tematske sjednica Odbora za zdravstvo na kojoj bi se razmotrilo stanje i izazovi kada je u pitanju mentalno zdravlje građana.

- Svi nemili događaji upućivali su na to da stanovništvo treba jasniju podršku u očuvanju mentalnog zdravlja. A kada i kao roditelji svakodnevno čujemo kakve probleme imaju djeca te koliko im je potrebna psihološka podrška, koja im u mnogim manjim gradovima nije dostupna, jer centri za mentalno zdravlje nemaju dovoljno kapaciteta niti škole imaju dovoljno psihološke podrške, jasno je da majke i očevi nemaju kapacitet da sami izdvajaju novac za privatnu podršku kod psihologa ako znamo da samo jedan termin košta od 50 do 70 KM. Sigurno je da određeni centri za mentalno zdravlje rade bolje od drugih, ali nama je na nivou Federacije neodložno potrebno da znamo kakva je cjelokupna slika i šta trebamo dodatno poduzeti, pogotovo jer još nemamo zakon o zaštiti mentalnog zdravlja koji bi uredio sve to - pojašnjava Kratina.

Tek tri godine poslije inicijativa federalnih zastupnika našla se na dnevnom redu nedavno održane sjednice Odbora za zdravstvo koji je podržao donošenje zakona o mentalnom zdravlju u FBiH i predložio Federalnom ministarstvu zdravstva (FMZ) da ga uputi u parlamentarnu proceduru.

Sjednici su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, na čelu sa ministrom Nediljkom Rimcem, kod kojih, kako kaže Kratina, nije primijetila opredjeljenost da se u skorije vrijeme sjednica i organizuje.

- Da ne bude zabune, na radi se samo o Federalnom ministarstvu zdravstva, pitanje mentalnog zdravlja građana treba multisektorski pristup, a to znači i uključenje ministarstava obrazovanja te rada i socijalne politike, a koji se također do sada nisu očitovali - navodi zastupnica.

Kada je riječ o zakonu, Kratina je još 20. marta prošle godine u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja. Dodaje kako do sada nije dobila nikakvo mišljenje Federalnog ministarstva zdravstva.

- Jedino što su kazali jeste da se tekst mog prijedloga zakona podudara sa njihovim zakonom koji je ranije upućen u proceduru. Kako sam dobila informaciju, njihov tekst zakona opstruiran je od Ministarstva finansija u smislu fiskalne procjene koštanja. Moja procjena je da je Federalno ministarstvo zdravstva mišljenja da nama treba zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, ali kao resorno ministarstvo ne rade ništa kako bi ga uputili u parlamentarnu proceduru i čisto sumnjam da će se to desiti do kraja mandata ove vlade - naglašava Kratina.

No neće kaže odustati od tematske sjednice.

- Kvalitet sjednice, osim sagledavanja stanja u centrima za mentalno zdravlje, bio bi i pritisak na Federalnu vladu da, na osnovu zaključka sa sjednice, možda uputi zakon u parlamentarnu proceduru. Ovim i sličnim zakonima brojne države u regionu i šire riješile su podršku očuvanja mentalnog zdravlja svojih građana. Zato mislim da je vrlo neodgovorno od Federalnog ministarstva zdravstva da ovako jedno važno pitanje gura pod tepih u situaciji kada smo svjedočili i dalje svjedočimo velikom broju raznih vrsta nasilja i devijantnih ponašanja među stanovništvom, što nije ni čudo u vremenu višestrukih kriza kojima su ljudi izloženi - zaključuje Kratina.