Iz Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK), za Detektor su potvrdili da je u Federalnom tužilaštvu formiran predmet zbog prodaje državne imovine radi izgradnje fotonaponskih elektrana na području grada Stoca.

U pisanom odgovoru za Detektor pojašnjeno je da su, po naredbi POSKOK-a, a uz nadzor postupajuće tužiteljice, policijske agencije oduzele određenu materijalnu dokumentaciju koja se odnosi na prodaju više parcela na području općine Stolac.

- Trenutno se vrši analiza oduzete dokumentacije - navodi se u odgovoru.

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković nije u četvrtak odgovarao na poruke i pozive Detektora.

Aktivista Ernest Đonko iz grupe "Stolački otpor" poručio je da pozdravlja aktivnosti na otkrivanju, kako je rekao, nezakonitog otimanja i prodaje državnog zemljišta na području grada Stoca.

Prema saznanjima grupe "Stolački otpor", grad Stolac i Gradsko vijeće rasprodavali su državnu imovinu na području te općine, gdje je planirana između ostalog izgradnja fotonaponskih elektrana.

- Po našim saznanjima već 1.200 hektara državnog zemljišta prepisano je na Općinu Stolac i veći dio od toga je prodat - kazao je Đonko za Detektor.

Nada se da će POSKOK istrajati u aktivnostima, te da će biti zaustavljeni daljnji radovi na izgradnji fotonaponskih elektrana i trafostanica.

- Kako bi se spriječila veća šteta po državu Bosnu i Hercegovinu, nego što je načinjena projektom Vijadukt - kazao je Đonko, referišući se na slovenačku firmu kojoj je BiH dugovala 113 miliona maraka.

Prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosni i Hercegovini, bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular.

Demir Mahmutćehajić, aktivista iz Stoca za Detektor kaže da mu je poznat slučaj oduzimanja državne imovine, te da mu je drago da se konačno stručno prilazi problemu otimačine zemljišta, segregacije i ugrožavanju ljudskih prava u Stocu.

- Ovdje se radi o dugogodišnjem procesu otimačine državnog zemljišta. I to ne samo za fotonaponske centrale, nego se radi i za oduzimanje zemljišta gdje su sagrađene kuće i masu drugih mjesta - navodi Mahmutćehajić.

Zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Salmir Kaplan kaže da mu je ovaj slučaj poznat iz medija, ali i slučaj Komanje brdo gdje je ogromna površina u pitanju, a gdje je dio zemlje bio državna imovina poljoprivrednog karaktera.

- Mi ovdje znamo i optužujemo gradonačelnika konstantno da je prvo tu zemlju preknjižio na opštinu, pa onda je prodao investitoru i pretvorio u građevinsko zemljište u nekoj fazi i izdao na to sve dozvole - kaže on i naglašava da sve to treba istražiti i utvrditi ima li elemenata za procesuiranje.