Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo (GAK) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) odavno se šapuće o moći, vezama i porodičnim utjecajima.

Ali ono što se posljednjih godina zbiva na ovoj Klinici, prevazilazi sve ranije primjere nepotizma u zdravstvenom sistemu. Ovako čvrsto porodično preuzimanje jedne klinike nisu postigli ni Izetbegovići, niti Gavrankapetanovići, navodi se na početku anonimnog pisma koje je stiglo na adresu redakcije Faktor.

Kako se može vidjeti iz sadržaja pisma, u centru priče je porodica Imširija-Idrizbegović, koja je, kako se navodi, zauzela ključne pozicije u Klinici, pa osim što upravlja odjelima, porodica rukovodi i svakodnevnim procesima, rasporedima, odlukama i kadrovskim putevima.

- Tri od pet vodećih funkcija u rukama su jedne porodice. Na čelu klinike je šefica prim. doc. dr. Naima Imširija. Na patologiji trudnoće je prim. dr. Lejla Imširija-Izdrizbegović, Naimina sestra. Na web stranici Klinike još uvijek je naveden bivši šef prim. dr. Boris Nikulin, iako je prim dr. Lejla Imširija-Idrizbegović zauzela tu poziciju početkom decembra. Nadalje, šef Odjeljenja ginekologije je prim. dr. Edin Idrizbegović, suprug dr. Lejle. Dakle, kako se može vidjeti, jedna porodica drži tri od pet ključnih pozicija u Klinici za ginekologiju i akušerstvo, što predstavlja porodičnu vertikalu kakvu do sada nismo vidjeli u KCUS-u - stoji u pismu.

Treća sestra, Mirela Imširija, kako se dalje navodi, po struci je arhitektica, a odnedavno i članica Upravnog odbora (UO) KCUS-a.

- To je potpuno nova dimenzija moći - jedna sestra vodi Kliniku, druga preuzima akušerstvo, zet upravlja Ginekologijom, dok treća sestra zauzima poziciju u najvišem tijelu KCUS-a.

No to, čini se, nije sve.

U Klinici rade i sin i snaha šefice prim. doc. dr. Naime Imširije - Nedim i Zerina Galijašević, što, kako se navodi u pismu, stvara utisak "porodične kuće, a ne javne ustanove".

- Dok druga djeca iz porodice već koračaju njihovim stopama - drugi sin dr. Naime Imširije i jedini sin dr. Lejle Imširije-Idrizbegović već su zainteresovani za specijalizaciju iz ginekologije - stoji u pismu.

Trenutno su raspisane četiri subspecijalizacije, što je među zaposlenima, kako piše u anonimnom pismu, izazvalo najveću napetost do sada.

- O sudbini ovih subspecijalizacija odlučivat će upravo isti porodični krug, pa se postavlja pitanje - ko će dobiti ova četiri subspecijalistička mjesta i hoće li prednost imati članovi porodice i "njihovi ljudi".

U pismu je navedeno i da članovi porodice vode i ključne komisije - akušersku - dr. Lejla Imširija-Idrizbegović i ginekološku - dr. Naima Imširija i dr. Edin Idrizbegović.

- To su komisije na kojima se odlučuje: ko ide na carski rez, ko će raditi koji operativni zahvat, ko dobija priliku, a ko ostaje po strani - stoji u pismu. 

Dr. Lejla Imširija-Idrizbegović i dr. Edin Idrizbegović rade i u privatnoj bolnici u Sarajevu što, kako se navodi, dodatno povećava zabrinutost oko načina na koji funkcionišu komisije u Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCUS-a.

S obzirom na to da ovo nije prvi put da čitatelji, što putem telefonskih poziva, što putem ovakvih pisama i mailova, kontaktiraju našu redakciju i iznose manje-više ista zapažanja, upitali smo najveću zdravstvenu ustanovu u BiH da se o tome izjasne. 

Na upit Faktora da se očituju o navodima iz pisma iz KCUS-a kažu kako oni posluju isključivo u skladu s važećim zakonima, podzakonskim aktima i internim pravilnicima koji regulišu organizaciju rada, imenovanja rukovodećih kadrova, te postupke edukacije i stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika.

Dodaju da "navodi o navodnoj 'novoj dimenziji moći' u kontekstu imenovanja rukovodilaca u Klinici za ginekologiju i akušerstvo, odjeljenjima i komisijama nisu utemeljeni".

U odgovoru KCUS-a Faktoru nisu negirali porodičnu povezanost, niti to da su navedeni na ovim pozicijama. Dali su odgovor kakav slijedi: 

- Imenovanja se vrše isključivo na osnovu jasno definisanih procedura, stručnih kvalifikacija, radnog iskustva, važećih akata KCUS-a i zakona Federacije BiH, a ne na osnovu porodičnih ili drugih privatnih odnosa. Vršioci dužnosti šefova i šefovi odjeljenja su ljekari s više od 30 godina kliničke prakse koji, uz podršku menadžmenta KCUS-a, realizuju planove unapređenja rada Klinike. Sve odluke u ovom procesu prolaze kroz više instanci odlučivanja i podliježu nadzoru nadležnih organa. Naglašavamo da je Klinika za ginekologiju i akušerstvo u posljednje dvije godine ostvarila značajan napredak u svim segmentima rada.

Između ostalog, uvedene su nove procedure i metode, uključujući: screening sluha kod novorođenčadi, transplantaciju amnijske membrane u liječenju očnih bolesti, rano otkrivanje preeklampsije putem laboratorijskog omjera sFlt/PIGF, nove dijagnostičke i terapijske metode za zaostalu posteljicu, savremene operativne metode u uroginekologiji, prvi put primijenjene u regiji, u saradnji sa stručnjacima iz Njemačke, laparoskopske i histeroskopijske dijagnostičke i operativne metode u saradnji sa ljekarima iz Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) - navode iz KCUS-a.

U navedenom periodu, kako su dalje istakli, broj laparoskopskih i histeroskopskih operacija povećan je za više od 100 posto, a Klinika je po prvi put od osnivanja akreditirana u programu "Bolnica prijatelj beba".

- Tokom 2024. i 2025. godine realizirane su i brojne stručne edukacije u Beogradu, Istanbulu i Mayenu (Njemačka), uz odobreno plaćeno odsustvo za veći broj ljekara. Rad stručnih komisija, uključujući akušerske i ginekološke komisije, organiziran je u skladu s profesionalnim smjernicama i medicinskim indikacijama, uz prioritet sigurnosti i zdravlja pacijenata. Odluke se donose timski, na osnovu medicinskih kriterija, a ne individualne volje pojedinaca. Akušersku komisiju čine četiri najiskusnija ljekara, dok onkološki konzilij čini sedam članova: četiri ginekologa s višedecenijskom praksom, specijalista patologije, onkolog i specijalista radijacijske onkologije - dodaju iz KCUS-a.

Postupci dodjele specijalizacija i subspecijalizacija, kako kažu, provode se transparentno, putem internog konkursa, u skladu s važećim propisima.

- Konkurs objavljen ranije poništen je zbog potrebe revizije plana, s obzirom na to da je bio sačinjen još 2024. godine, ali nije bio objavljen. Novi konkurs bit će proveden u skladu sa svim zakonskim normama, a subspecijalizacije će biti dodijeljene na osnovu stručnih referenci i ispunjavanja propisanih uvjeta. Rad zdravstvenih radnika u privatnim zdravstvenim ustanovama strogo je regulisan zakonom i ne može uticati na profesionalno i odgovorno obavljanje poslova u KCUS-u. Nadzor nad ovim segmentom provodi se putem posebne komisije, u cilju osiguranja potpune usklađenosti s važećim propisima - navode iz KCUS-a.

Napominju "da su u ranijem periodu, do 2023. godine, postojali slučajevi rada pojedinih ljekara u privatnim zdravstvenim ustanovama bez odgovarajućih saglasnosti poslodavca, što danas, kako kažu, nije slučaj".

- Trenutno se odobrenja izdaju isključivo u skladu s važećim zakonskim propisima. Ukoliko neko raspolaže informacijama o eventualnim nepravilnostima, pozivamo da ih prijavi nadležnim institucijama. KCUS neće komentarisati anonimne i neprovjerene navode, ali ostaje otvoren za saradnju s medijima u cilju tačnog, objektivnog i odgovornog informisanja javnosti, uz punu posvećenost očuvanju profesionalnog integriteta i kvaliteta zdravstvene zaštite - stoji u odgovoru iz KCUS-a.