Prošlog mjeseca u Tirani je održana 27. konferencija načelnika generalštabova Američko-jadranske povelje (A5) na kojoj je usvojena Zajednička deklaracija.

Konferenciji su prisustvovali svi načelnici vojski iz Hrvatske, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, uz učešće generala Christophera G. Cavolija, komandanta američke evropske komande, osim načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine generala Gojka Kneževića. On je u Tiranu poslao zamjenika general majora Tomu Kolendu. Napominjemo da su do sada uvijek ovim konferencijama prisustvovali načelnici Zajedničkog štaba OSBiH.

Kako Faktor nezvanično saznaje, za generala Kneževića, odanog kadrovika Milorada Dodika, sporne su bile stavke iz Zajedničke deklaracije koja je usvojena i potpisana na kraju konferencije.

Prvo je pokušao izdejstvovati da se izbaci termin "ruska agresija" i pohvala otpora i izražavanje podrške ukrajinskom narodu, te potenciranje ruskog malignog utjecaja na Zapadnom Balkanu. uključujući i BiH. Kada mu to nije pošlo za rukom, odlučio je u Tiranu poslati svog zamjenika Kolendu, što je presedan.

Nije prvi put da je general Knežević akter političkih dešavanja, iako je Zakonom o odbrani BiH u članu 5. jasno propisano da je zabranjeno političko angažiranje. Redovno je na obilježavanjima neustavnog dana RS-a, a prisustvovao je i SNSD-ovom političkom skupu u Istočnom Sarajevu u februaru 2020. godine.

U potpisanoj deklaraciji, načelnici su "potvrdili svoju opredijeljenost da se ujedinjeno suprotstave ruskoj ilegalnoj, neopravdanoj i ničim izazvanoj agresiji na Ukrajinu".

- Ovaj rat je destabilizirao mir i sigurnost u euroatlantskom regionu i nanio značajnu štetu i regionalnoj i globalnoj sigurnosti. Snažno osuđujemo rusko očito kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i širi utjecaj ruskog rata na svijet. Pohvaljujemo hrabar otpor ukrajinskog naroda i izražavamo naše najdublje suosjećanje i saučešće zbog njihovih gubitaka i patnji - navodi se u Deklaraciji visokih vojnih predstavnika Inicijative američko-jadranske povelje, koja uključuje Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. U punoj solidarnosti sa ukrajinskim narodom, zemlje članice ponovo potvrđuju svoju namjeru da nastave podržavati Ukrajinu u ovom sukobu.

- Posvećeni smo težnji ka pravednom i trajnom miru koji podržava principe Povelje UN-a, posebno suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost. Naša zajednička podrška Ukrajini naglašava naše zajedničko razumijevanje da je saradnja sa saveznicima i partnerima ključna za našu sposobnost da se suočimo i s trenutnim i budućim izazovima – nastavlja se zajednička deklaracija.

Zapadni Balkan je i dalje podložan malignim utjecajima, uključujući dezinformacije, hibridne i sajber prijetnje koje predstavljaju državni i nedržavni akteri. U tom smislu, demokratske vrijednosti, vladavina prava, unutrašnje reforme, dobrosusjedski odnosi i inkluzivnost su od suštinskog značaja za regionalnu saradnju i euroatlantske integracije, a mi ostajemo posvećeni napredovanju ka tom cilju.

- Potvrđujemo našu predanost principima Američko-jadranske povelje, priznajući da članstvo u NATO-u za sve zemlje koje teže u jugoistočnoj Evropi ostaje jedan od primarnih ciljeva Inicijative. U tom kontekstu, podržavamo politiku otvorenih vrata NATO-a i podržavamo težnje preostalih zemalja jugoistočne Evrope koje traže članstvo u NATO-u, poštujući potrebu za unutrašnjim dijalogom - zaključuje se u saopćenju.

Američko-jadranska povelja osnovana je u maju 2003. godine. Bosna i Hercegovina se pridružila u decembru 2008. Potpisivanjem Američko-jadranske povelje, potvrđen je kontinuitet podrške Sjedinjenih Američkih Država NATO politici otvorenih vrata u odnosu na države aspirantice s područja jugoistočne Evrope.

Srbija i Slovenija od 2008. u inicijativi imaju status posmatrača, a Kosovo od 2012. godine.