Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatnim stopama od tri do četiri posto, ministarka finasija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zora Vidović zadužuje ovaj dio Bosne i Hercegovine zadužuje po kamati od skoro 5,5 posto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je kod zaduživanja RSe ključni problem – izloženost.

– Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod finansijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sistem koji ne dozvoljava da se banka prekomjerno izloži jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

On dodaje da su kamate od pet do 5,5 posto vremenom postale uobičajene na domaćem tržištu, piše Srpskainfo.

– Napravljen je mehanizam po kome je kamata od pet do 5,5 posto postala standard. S druge strane, banke pokušavaju da povuku sredstva od građana na oročenje po 2,5 do 3 posto, a onda taj isti novac plasiraju vladama po 5,5 posto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

Kada je riječ o kreditima za stanovništvo, situacija je drugačija.

– Građani se zadužuju po nižim stopama jer je cijena kredita definisana kroz dva osnova: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi 3,5 do 4 posto – navodi on.

Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

– Centralna banka BiH je dozvolila da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu euribora, koji predstavlja cijenu eura u Evropi. Dok je euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak.

Sa inflacijom i ratom u Ukrajini on je porastao i do četiri posto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktično je čist profit banaka – ističe Pavlović.

Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inostranstva.

– Banke su uzele novac od građana i koriste ga za finansiranje potreba građana i privrede. Ne uzimaju eure od matičnih banaka, već koriste domaće pare. Rezultat je da je finansijski sektor prošle godine ostvario prihod od skoro milijardu maraka. Plaćeno je 100 miliona poreza, a 900 miliona je ostalo bankama. To smo platili mi kao građani – naglašava Pavlović.

On podsjeća da su drugi reagovali odlučnije.

– Kada je to vidio Viktor Orban u Mađarskoj, proglasio je da je finansijski sektor u obavezi da plati 50 odsto poreza na prihode koje je ostvario, jer su ti prihodi došli primarno od građana i privrede, a njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.