Presudom suda u Luksemburgu, Bosna i Hercegovina je obavezana da isplati više od 110 miliona KM slovenačkoj kompaniji "Viaduct", zbog dugovanja proisteklih iz ugovora koje je entitet RS potpisao još početkom 2000-ih o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

Iako je RS potpisala i preuzela ugovorne obaveze, sud je zaključio da je BiH kao međunarodni subjekt krajnji dužnik, što je dovelo do potencijalne blokade državne imovine.

Kao rezultat presude, advokati "Viaducta" usmjerili su se na finansijska sredstva i nekretnine u vlasništvu institucija BiH – uključujući račune Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) kod Eurocontrola i zgradu Centralne banke BiH u Mostaru – ostavljajući vitalne državne institucije izloženim prinudnoj naplati.

Ovakav razvoj događaja otvorio je ozbiljna pitanja o pravnoj odgovornosti, nadležnosti, te (ne)funkcionisanju državnog sistema raspodjele duga i zaštite imovine, posebno u kontekstu očiglednog pokušaja da se entitetska odgovornost prenese na nivo cijele države.

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović izjavio je za  Faktor da niko iz Bosne i Hercegovine nije odlučivao koja će imovina biti predmet izvršenja u slučaju presude u korist slovenačke kompanije "Viaduct". Prema njegovim riječima, advokati u Luksemburgu su samostalno utvrdili da je određena državna imovina dostupna i taj prijedlog dostavili sudu.

-  Mogla je biti bilo koja imovina, ali su oni predložili Centralnu banku BiH i račun BHANSA-e kod Eurocontrola – pojasnio je Hasanović.

Na pitanje zašto nije predložena imovina neke institucije iz RS-a, poput Elektroprivrede RS-a, Hasanović kaže da je to pitanje za advokatsku kancelariju "Baroš" koja zastupa Viaduct, te da on ne zna zašto je meta bila baš Centralna banka i BHANSA.

- Vaše pitanje je na mjestu. Mogla se ciljati bilo koja imovina, ali pretpostavljam da nas advokati iz Luksemburga gledaju kao državu, a ne kao što mi sami sebe gledamo - kazao je Hasanović.

Na upit postoji li mogućnost da su advokati Viaducta bili u dosluhu s nekim iz RS-a kako bi se izbjegla zapljena njihove imovine, Hasanović nije želio spekulisati.

-  Nisam razmišljao o tome. Možda je najbolje da pitate njih. Ali jeste čudno kako su znali tačno ciljati na najprofitabilnije institucije, kao što su BHANSA i Centralna banka. Ljudi su imali informacije – rekao je.

Hasanović upozorava da, ako država hitno ne reaguje, dug će se naplaćivati direktno sa računa BHANSA-e.

 - Sada smo u situaciji da se mora osigurati nesmetan rad BHANSA-e. Predložio sam da se sredstva osiguraju iz budžeta, iako smo u režimu privremenog finansiranja, a zatim da BiH regresno tuži RS za nadoknadu štete -  kazao je Hasanović, izražavajući zabrinutost zbog uloge Pravobranilaštva BiH.

 - Nažalost, Pravobranilaštvo je bilo dio tima koji je potpisao sramnu izjavu da dug nije na entitetu, nego na državi. Nemam povjerenje u njih  - dodao je.

Hasanović je objasnio da ne postoji način da se sredstva koja idu RS-u preko Uprave za indirektno oporezivanje blokiraju bez sudskog postupka i presude.

-  Ljudi me često to pitaju, ali to nije pravno moguće bez odgovarajuće sudske odluke. RS duguje Federaciji BiH 72 miliona KM po osnovu poravnanja za 2023. i 2024. godinu, i još uvijek taj novac nije isplaćen -  istakao je.

Hasanović smatra da u ovom slučaju postoji i krivična odgovornost bivših i sadašnjih zvaničnika iz RS-a.

 -  Prvi sporazum je 2004. potpisao tadašnji premijer RS-a Dragan Mikerević, a potom i ministar energetike i rudarstva Željko Kovačević. Od njih treba krenuti. Tu su i aktuelni zvaničnici, uključujući ministra finansija -  naglašava Hasanović.

Komentarišući veto premijera FBiH Nermina Nikšića, Hasanović kaže da nije bio bez osnove.

- Veto je spriječio pokušaj da se dobit Centralne banke BiH raspodijeli, što se neće desiti. Ta sredstva ćemo uvrstiti u budžet institucija BiH - zaključio je Hasanović.