Darijana Filipović kandidat je HDZ-a za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim oktobarskim Općim izborima.

Ko je ona?

Rođena je u januaru 1987. godine u Mostaru, osnovnu školu i Opću gimnaziju završila u Stocu, a Ekonomski fakultet u Mostaru. Studirala je od akademske 2005/2006. do 2011. godine.

Sama je pod radnim iskustvom navela da je bila glavni sekretar Kantonalnog odbora HDZ-a Hercegovačko-neretvanskog kantona do 2014. godine, a potom se njeno radno iskustvo veže za tri mandata u parlamentu, prvo federalnom (2014-2018), da bi nastavila u državnom od 2018. do danas. Dakle, u struci nije radila.

HDZ će na svojoj web stranici dopuniti njenu biografiju pa reći kako Filipović svoj "politički put započinje kroz Mladež (HDZ-a), dodatno ga oblikujući kroz Političku akademiju HDZ-a 2011. godine te kroz Političku školu Vijeća Evrope".

Filipović je danas dopredsjednica HDZ-a. 

U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je zamjenica šefa Kluba zastupnika HDZ-a, predsjedavajuća je Komisije za vanjske poslove i član Ustavnopravne komisije ovog doma.

Također je prva zamjenica predsjedavajućeg parlamentarne grupe za Zapadnu Evropu, koja nije imala ni sjednica ni aktivnosti, te je druga zamjenica predsjedavajućeg Delegacija Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, koja je od sjednica imala tek konstituirajuću 2023.

Uz lidera HDZ-a Dragana Čovića je na skoro svakom njegovom putovanju.

Od njenih parlamentarnih aktivnosti ističe se i nula govora, nula izlaganja i nula inicijativa dosad u ovom mandatu (2022-2026), barem prema podacima s web stranice Parlamenta koja je prilično ažurna i detaljna.

Podaci portala Parlameter su da se za riječ kratko javila na tek pet sjednica u ovom mandatu. 

Nije bila predlagač nijednog novog ni izmjene nekog postojećeg zakona.

Ipak, imala je pet zastupničkih pitanja, jedno za cijelu 2023. godinu, nula u 2024, tri u 2025. i u ovoj godini zasad jedno.

Posjednje koje je postavila odnosilo se na to kolika tačno površina u BiH nije deminirana, mada je to podatak koji se može naći na BHMAC-u, te kakav je plan deminiranja u ovoj godini. 

Donja tabela portala Parlameter, koji prati parlamentarne aktivnosti, pokazuje koliko je prisustvovala glasanjima na sjednicama Zastupničkog doma u ovom mandatu. Plava boja označava neprisustvo. 

Sve ovo za plaću od otprilike 5.500 KM, paušal od 900 KM, topli obrok, naknade za prijevoz, za odvojeni život...

U prošlom mandatu (2018-2022), za razliku od ovog, imala je jednu inicijativu u četiri godine. Podnijela ju je 2021. i odnosila se na maslinovo ulje, tačnije da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH "poduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi osigurali do kraja 2021. pristupanje Bosne i Hercegovine u Međunarodno vijeće za maslinovo ulje".

Od njene inicijative očito nije bilo ništa s obzirom na to da je, prema objavama u medijima, BiH ušla u ovo vijeće 2024. godine. 

U prošlom mandatu je bila slabija s postavljanjem pitanja. Imala ih je svega dva, po jedno 2021. i 2022. godine.

Na pitanja građana postavljena na Javnarasprava.ba nije odgovorila.

Na Općim izborima 2022. godine osvojila je 24.653 glasa, prema potvrđenim rezultatima objavljenim na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na Općim izborima 2018, tada kao Darijana Katić, osvojila je 8.145 glasova s kojim je prvi put ušla u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Na Općim izborima 2014, kada je ušla u Zastupnički dom Federalnog parlamenta, dobila je 4.054 glasa.

Sestra blizankinja joj je Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija, iz HDZ-a, zna se.