Federalni ministar energije i rudarstva Vedran Lakić, prilikom javne rasprave o Nacrtu zakona o plinu u Mostaru, izjavio je kako je "nacrt usvojen jednoglasno", što nije istina, saopćila je Hrvatska republikanska stranka (HRS).

- Nacrt jeste usvojen od oba Doma parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Nacrt jeste podržan, bez značajnih rezervi, od HDZ-a i ostalih stranaka s hrvatskim predznakom, ali nije podržan jednoglasno, nego većinom glasova. HRS nije podržao ovaj nacrt u Zastupničkom domu. Pojasniti ćemo zašto - saopćili su i nastavili:

- Usvojeni Nacrt u svojoj suštini jača centralizirani model upravljanja transportnim sistemom plina kroz jedinstveni operator transportnog sistema (TSO), uloga koja je predodređena firmi BH Gas. Nacrtom se praktično cementira monopol BH Gasa kao isključivog TSO-a, iako ta firma ima dugu historiju netransparentnog poslovanja, što su isticale i revizije i parlamentarne komisije.

Nije, dodaju iz HRS-a uveden niti jedan mehanizam koji bi obavezao BH Gas na potpunu transparentnost i odgovornost za dosadašnje greške, osim jačanja uloge FERK-a (Regulatorna komisija za eneriju u FBiH) kome trebaju dostavljati izvještaje, no FERK nema nikakvu obavezu djelovanja po njima. To, smatraju, otvara širom vrata političkoj kontroli regulacije sistema.

- Dalje, BH Gas je prethodnih godina izgubio nekoliko arbitražnih sporova. Nacrt zakona ne donosi nikakva čvrsta pravila o tržišnim odnosima između operatora i distributera, nego daje široke ovlasti političkim odlukama Vlade FBiH, što itekako otvara prostor za buduće tužbe i arbitraže. Sada dolazimo do problema Južne interkonekcije, gdje se ogleda politička nekonzistentnost većine zastupnika iz reda hrvatskog naroda.

Nacrt Zakona utvrđuje da je "transport plina opći interes Federacije", a TSO mora osigurati "sigurnu i pouzdanu isporuku na teritoriji FBiH". Ovo direktno podržava plan BH Gasa za Južnu interkonekciju, gdje je BH Gas projektant i budući operator, u čemu leži sva ironija podrške hrvatskih zastupnika koji su podržali ovaj nacrt, a osporavali Zakon o Južnoj interkonekciji jer projekt "centralizira kontrolu u Sarajevu na štetu lokalnih zajednica" - navode iz HRS-a.

Zakon, nastavljaju, čak ne predviđa mogućnost paralelnih TSO-a po regijama ili lokalnih operatora transporta (npr. kroz kantonalne koncesije), što je, kažu, "bio glavni prigovor hrvatskih zastupnika". Tako, ocjenjuju, ispada da su prihvatili zakon koji institucionalizira model protiv kojeg se bore.

- Ono za što se HRS zalaže i na čemu ćemo insistirati kada na temu dođe izrada samog Prijedloga zakona bit će sljedeće:

• Uvođenje modela višestrukog TSO-a ili pod-TSO-a za pojedine regije, pod uvjetom certificiranja i usklađenosti s FERK-om (tzv. model Independent Transmission Operator – ITO).

• mogućnost javno-privatnih partnerstava i koncesija na nivou kantona za izgradnju i upravljanje lokalnim transportnim dionicama.

• Ugraditi obavezu konsultacija sa kantonima i općinama prije definiranja novih magistralnih trasa i donošenja planova razvoja transportnog sistema, uz mogućnost zajedničkog vlasništva nad infrastrukturom.

• Zakonski osigurati da prihodi od transportnih tarifa dijelom ostaju u budžetima kantona kroz koje prolazi infrastruktura, kao oblik "royaltyja" za korištenje zemljišta i lokalnih resursa.

• Uvesti odredbe o prioritetu lokalnog zapošljavanja i angažiranja lokalnih firmi pri izgradnji i održavanju plinske infrastrukture na teritoriji kantona - naveli su i zaključili:

- Sa ovim prijedlozima osiguravamo ne samo evropske standarde jedinstvenog i sigurnog transporta, nego interese lokalnih zajednica s hrvatskom većinom. Time se izbjegava hrvatska politička nekonzistentnost, a i pruža konkretan doprinos stabilnijem energetskom sektoru Federacije BiH - zaključili su.