Dok se bliži kraj godine, u Federaciji BiH ponovo se kreće u trku sa vremenom. Vlada, po svemu sudeći, sprema još jedno povećanje minimalne plaće – opet bez konsultacija s privredom ili Parlamentom. Poslovna zajednica upozorava na "obezglavljivanje privrede", a parlamentarci poručuju: ovo više nije izuzetak, nego praksa.

Čini se da vlast ništa nije naučila iz godine koja je na isteku, kada je Vlada FBiH posljednji dan 2024. godine donijela uredbu da minimalnu plaću u Federaciji BiH poveća sa 619 KM na 1.000 KM, a da o tome nije konsultovala privredu i poslovnu zajednicu.

Opet se, kako stvari stoje, sprema isti scenarij. Vlada će u posljednji čas donijeti odluku da poveća minimalnu plaću u Federaciji BiH, iako ekonomisti i poslovna zajednica kažu da će ovo dovesti u probleme privredu, da će je, kako ističu, obezglaviti.

Zbog čega Vlada Federacije BiH donosi uredbe, a ne konsultuje Parlament, pitanje je koje je Faktor postavio parlamentarcima i pitao ih šta oni kažu na to.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor ističe da  će se ponovo desiti situacija da će Vlada odlučiti posljednji dan ove godine da poveća minimalac u Federaciji BiH. 

 - Ovaj put, kako čitamo u medijima ovih dana, to bi trebalo da bude od 1.200 do 1.600 KM. Ide izborna godina, treba se pohvaliti da je minimalna plaća duplo povećana otkako su oni došli na vlast, a to što će privreda "lipsati", to se ovu vladu ne tiče - kaže Čelik.

Dodaje kako se Federacija BiH ne može voditi uredbama, te da ovoj vladi Parlament služi samo da digne ruke ili da se o nečemu informira.

- Kada tražimo informacije o poslovanju javnih firmi u Federaciji BiH, onda ova vlada to proglasi tajnom. Šta je tu tajna da ne možemo znati koliko su elektroprivrede u stvarnim gubicima, za koliko i zašto BH Telecom kupuje Telemach, zašto je to tajna, zašto su tajna transkripti sa sjednice Vlade o aferi "Spengavanje"... - pita se Čelik. 

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu FBiH, za Faktor kaže da smo svjedoci da Vlada FBiH donosi odluke, u ovom slučaju Uredbu o visini minimalne plaće, a da o tome ne konsultuje privredu. 

 - Sve se radi posljednji dan, a ne računaju na to da privrednici već imaju plan. Plaće trebaju biti veće, ali one moraju pratiti rast privrede. Vlada je prvo trebala uraditi fiskalnu reformu, ali ovdje se ide samo na populizam i ne znam kako to poslodavci mirno posmatraju - ističe Galijašević.

Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući parlamentarnog Odbora za ekonomska pitanja i finansije, za Faktor ističe da praksa ide u prilog činjenici da je za FBiH najbolji danski i švicarski model, a da to podrazumijeva da se Vlada uopće ne bavi ovim pitanjem i da to bude pitanje o kojem će se dogovarati sindikati i poslodavci.

 - To bi se trebalo rješavati kolektivnim ugovorima i biti rezultat dogovora. I tako tražiti rješenje koje ne bi imalo negativne efekte, tipa interne inflacije, pada zaposlenosti i slično. Međutim, Vlada se tu miješa, bez ikakve statistike, prognoze, zvaničnih podataka. Vjerovatno pripremaju neko iznenađenje pred kraj godine. Nije to dobro, kakvo god da je iznenađenje, to je medvjeđa usluga radnicima. Zašto? Vidjeli smo kako je to bilo prošle godine. Ostajem pri tome da je legitimno od sindikata da traži povećanje plaća i treba, ali to je između poslodavaca i radnika. Na Vladi je da kreira okvire za biznise, sindikate, radnike, a ne da diktira visine plaća, to nema nigdje na svijetu - zaključuje Čavalić.