Profesorica dr. Ajla Demiragić na početku je pročitala pjesmu "Grad" Marka Vešovića. Za današnji skup kazala je da je to odavanje počasti profesoru i kolegi, "onako kako je on i živio, s poezijom i od poezije". O Vešoviću je govorila kao izvanrednom nastavniku, esejisti, polemičaru, prevoditelju i pjesniku, a prije svega strastvenom čitatelju i zaljubljeniku u poeziju.

Profesor dr. Muhamed Dželilović, kolega i prijatelj Marka Vešovića, prisjetio se sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je upoznao Vešovića kao student kojem je, na Odsjek tek pristigli, asistent davao upute kako uopšte pristupiti stihu, ulaziti u tajne poetike lirskog teksta, kako ga pisati, kako tumačiti i konačno kako ga vrednovati.

Kako je kazao, jedna riječ je izbila u prvi plan njegovog doživljaja tog čovjeka i ostala dominantna sve do njegove smrti, a to je riječ strast.

- Sa strasnom dosljednošću obrušavao se na sve što je, oko sebe, vidio kao zlo. Taj njegov angažman bio je uvijek u kombinaciji sa talasima tople, djetinje empatije i ljubavi prema svakom biću koje pati. Stoga, ne treba čuditi što ga većina ljudi pamti prije svega po onome što je napisao tokom opsade Sarajeva, onda kad je zlo trijumfovalo, u najsurovijem obliku - kazao je prof. dr. Dželilović o Marku Vešoviću.

Matija Bošnjak pročitao je fragmente iz knjige Almina Kaplana "Razgovor s Markom". Stihove Marka Vešovića, u izboru Adise Bašić, čitali su njegovi bivši studenti. Govorila je i Adisa Bašić, bivša asistentica i dugogodišnja suradnica profesora Marka Vešovića te prof. dr. Andrea Lešić Thomas. 

Događaj je upriličen u amfiteatru Filozofskog fakulteta UNSA, a prisustvovali su kolege, studenti, prijatelji i poštovaoci lika i djela Marka Veškovića.

Bosanskohercegovački književnik Marko Vešović preminuo je u 78. godini u Sarajevu. Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a književno stvaralaštvo i akademsku karijeru proveo je u Sarajevu, gdje je umirovljen kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radio je na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu.

Period rata provodio je u Sarajevu te je opisan kao jedan od najpriznatijih hroničara života građana Sarajeva pod opsadom. Marko Vešović objavio je više od 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika. Nakon rata djelovao je također u Sarajevu gdje je pisao kolumne za brojne medije.