Cijene hrane u Bosni i Hercegovini uporno rastu, bez obzira na povremene padove na svjetskom tržištu.

Stanovnici to osjećaju svakodnevno, kroz sve skuplje osnovne namirnice i sve tanje novčanike.

Dok se u svijetu cijene ponekad koriguju naniže, u BiH taj trend gotovo nikada ne stiže do trgovačkih polica. Istovremeno, najavljena poskupljenja struje, vode i drugih komunalnih usluga dodatno pritišću građane, naročito one s najnižim primanjima.

Stručnjaci upozoravaju da bez sistemskog odgovora države, građani ostaju prepušteni tržištu koje koristi krizu, ali ne dijeli njene posljedice ravnomjerno.

Opravdanja za nova povećanja cijena hrane nerijetko su upitna, a teret krize ponovo pada isključivo na građane.

Globalno tržište također bilježi rast cijena. Cijene hrane su trenutno visoke zbog klimatskih promjena, ratova i prekida u lancu snabdijevanja.

Čak se globalni šokovi često ne prenesu nizvodno na tržišta poput BiH - gdje su cijene već visoke i stagniraju.

 Poskupljenje energije / komunalija dodatno će optereti domaću proizvodnu i potrošačku strukturu.  

Ekonomisti ističu da se potrošači mogu zaštititi sezonskom kupovinom, praćenjem akcija i domaćim tržištem - ali bez strukturiranog odgovora države, ublažavanje neće doći izvana.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da zbog prekomjernog uvoza hrane ove svjetske cijene svakako utječu i na BiH. Međutim, on smatra da ovih par procenata neće biti ključni faktor za cijene hrane u BiH jer one su odavno nerealno visoke.

 - I ranija kretanja svjetskih cijena koje su često padale i za mnogo više procenata se kod nas nisu odrazila pozitivno - kaže Gavran.

Ističe da će se poskupljenja struje, vode i svih ostalih usluga odraziti na građane neminovno i direktno.

 - Neka od tih poskupljenja ne odnose se na privredu pa ne mogu biti opravdanje za poskupljenja, ali neka, ipak, da, pa će biti dvostruko negativna za građane na kraju.

Građani s kojima je Faktor imao priliku razgovarati ogorčeni su, kažu da nikad ne osjete pad cijena hrane ili bilo čega na tržištu. Jednostavno, kažu nam, trgovci u BiH su spremni podići cijene čim čuju da će cijene bilo čega, brašna, ulja, goriva..., rasti na svjetskom tržištu, a kada se na istom tom tržištu desi pad, ne žure da koriguju cijene i olakšaju ionako osiromašenim građanima. 

Najspremniji za razgovor su penzioneri, oni pomno prate cijene jer su prinuđeni zbog niskih primanja.

- Evo, sve je ponovo poskupilo, povrće, voće, meso... Ne mogu ni voćku sebi priušititi, skupo, kupim nekad na komad u nekom marketu jer pijaca je za nas penzionere skupa - kaže Sarajka Behija Hodžić.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, za Faktor ističe da svjetsko i evropsko tržište hrane i nije povezano sa tržištem BiH. 

- Kod nas sve vrijeme imate puzajuća poskupljenja i kad na svjetskom tržištu padaju cijene, kod nas rastu, a građani šute. To će tako biti sve dok se ne pobune - kaže Bago.

Ističe da mediji često pišu "cijene divljaju, građani se bune".

 - To nije istina, građani se žale jedni drugima, ne bune se, šute. Ovako će biti sve dok ne počnu da se bune tamo gdje treba - zaključuje Bago.