-U svom prvom članu, Aneks 4. Opšteg okvirnog sporazuma za mir jasno kaže da BiH treba da bude demokratska zemlja koja funkcionira u skladu s vladavinom prava. Međutim, to se uglavnom ne poštuje. Vladavina prava mora se radikalno ojačati, a borba protiv korupcije treba da postane stvarni prioritet ukoliko Bosna i Hercegovina želi da postane stabilna i prosperitetna demokratska država, izgrađena na čvrstim temeljima. To su oblasti na osnovu kojih treba donositi sud o iskrenosti političara kada je riječ o njihovom deklarisanom opredjeljenju za put prema EU - rekao je Inzko.

Visoki predstavnik je iskoristio ovu priliku da ukratko iznese ključne probleme u oblasti vladavine prava, uključujući i nepoštivanje odluka domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija. Spomenuo je i stalne napade na Ustavni sud BiH - državno pravosudno tijelo čvrsto utemeljeno Daytonskim mirovnim sporazumom - i dugogodišnje neprovođenje presude Ustavnog suda BiH o Mostaru, kao i presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

-Desetine hiljada građana ne mogu iskoristiti svoja građanska prava jer ne mogu glasati u Mostaru i ne mogu se biti kandidati na izborima za brojne državne funkcije. Ukoliko Bosna i Hercegovina želi napredovati i zaustaviti odlazak građana iz zemlje, ona mora odlučno krenuti u rješavanje izazova u oblasti vladavine prava - kazao je Inzko.

Razgovarali su i o prijedlogu novih pravila za proširenje, situaciji u vezi s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem i Priebeovom izvještaju.

Visoki predstavnik u srijedu je, također, imao priliku da se sretne s potpredsjednicom Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost Verom Jourovom, te da je podsjeti da pripadnici nacionalnih manjina kao što su Jevreji i Romi ne mogu biti kandidati za Dom naroda niti Predsjedništvo BiH, uprkos nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava koje nalažu suprotno.