VEZANI TEKST - Najavljen spektakularan 9. januar: Schmidt mu je dao alat u ruke, ima li Kajganić hrabrosti da zaustavi Dodika

A Dodik, koji nije kažnjen 2016. godine kada je u septembru organizirao neustavni referendum o danu Republike Srpske, dobio je vjetar u leđa da nastavi sa secesionističkom politikom. Da je kojim slučajem tada sankcionisan, da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine reagiralo, ne bismo zasigurno gledali jučer noćnu paradu u Banjoj Luci.

Da su tada uhapšeni Dodik i svi koji su u entitetskoj vlasti učestvovali u organizaciji i provođenju tog referenduma, mnogo toga bi bilo danas drugačije u Bosni i Hercegovini. 

Od ljeta 2016. kada je Milorad Dodik koji je imao većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, progurao usvajanje odluke o raspisivanju neustavnog referenduma o 9. januaru kao danu RS-a, krenulo je vaninstitucionalno i paralelno djelovanje u ovoj zemlji. Demonstrirao je tada na djelu neposluh prema odluci najviše sudske instance u ovoj zemlji, Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. januara kao praznika u RS-u.

"Upozoravali" su, baš kao i danas što to čine, i Brisel i Washington da se ne ide u tu političku avanturu. No njemu je sve prošlo. Bila je to njegova crvena linija, gdje je ispipavao puls međunarodne zajednice, dokle može goniti po svome.

Foto: Birn

I svojim nečinjenjem, "žestokim saopćenjima i upozorenjima", uz indolentnost Tužilaštva BiH, međunarodna zajednica mu je doslovno dala zeleno svjetlo da nastavi korak po korak rušiti ustavno-pravni poredak ove države. Upravo neodlučnost, na prvome mjestu visokog predstavnika Valentina Inzka, a sada evo i Christiana Schmdita da upotrijebe bonske ovlasti, ako već bh. pravosuđe neće da radi svoj dio posla, dodatno ohrabruju lidera SNSD-a. Jasno mu je da se u političkom smislu ništa neće ružnoga desiti i samo je dosljedno nastavio realizirati planove davno nekad skrojene u Beogradu. 

Dodik će i dalje povlačiti poteze koji vode ka jednostranom izlaska entiteta RS iz ustavnopravnog okvira Bosne i Hercegovine.

- Tužilaštvo BiH i partnerske agencije za provedbu zakona prate sva dešavanja koja mogu imati elemente krivičnih djela iz nedležnosti Tužilaštva BiH. Tužilaštvo BiH će se u narednom periodu, nakon analiziranja dostavljenih prijava i konsultiranja sa partnerskim institucijama, kao i Ustavnim sudom BiH, moći odrediti o daljim aktivnostima - naveli su iz Tužilaštva BiH komentirajući jučerašnji banjalučki dernek. 

Prate, analiziraju, prate, analiziraju, prate, analiziraju...

- Kako je moguće da u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine nema niti jednog tužioca, ni Bošnjaka, ni Srbina, ni Hrvata, da podigne optužnicu protiv onih koji postupaju suprotno Ustavu naše države i Odlukama Ustavnog suda. A dužni su to raditi. Je li to ne smiju od Kajganića? - pitanje je koje postavlja pravni ekspert Enver Išerić. 

Išerić dalje za Faktor naglašava da mogu i da bi to morali raditi jer su tužioci samostalni u svome radu. 

- Ako je glavni tužilac Milanko Kajganić prepreka tome, pitam javno šta onda rade članovi VSTV-a? Zašto ne otvore pitanje i utvrde odgovornost zbog nečinjenja i nesavjesnog rada državnih tužilaca - kategoričan je Išerić. 

Išerić proslavu 9. januara ne vidi kao "paradu pijanstva i kiča", kakvom je oni koji relativiziraju političku situaciju u BiH i otupljuju reflekse javnosti, svim silama pokušavaju prikazati. 

- Proslava neustavnog dana RS-a samo je nastavak urušavanja pravnog sistema BiH i pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva Srbije usvojenih tog 9. januara 1992. godine. Tada je donesena politička odluka da se to zamišljeno područje okupira i potpuno etnički očisti i to svim mogućim sredstvima, uz masovne ratne zločine i genocid - podsjeća on. 

VEZANI TEKST - Dodikovom banjalučkom "balu vampira" prisustvuju ruski ambasador, Vučićev sin, predsjednik Skupštine Srbije...

Lider SNSD-a je u septembru 2016. nakon provedenog neustavnog referenduma jasno i glasno svima poručio: 

- Ovo je historijski dan za RS. Ponosan sam na narod, na sve koji su glasali. 

Ako se do sada, kada god je obilježavan neustavni dan RS-a, Tužilaštvo BiH moglo izvlačiti od odgovornosti pričama da nisu dobili rješenja Ustavnog suda BiH, te da ne kažnjava one koji ne poštuju i ne izvršavaju odluke Ustavnog suda BiH, više to nije moguće.

Prvog jula 2023. Christian Schmidt je nametnuo odluku kojom je donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, te entitetskih krivičnih zakona.

Za službene osobe koje ne poštuju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina, te izricanje zabrana obavljanja službene dužnosti.