Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine dao je mišljenje s rezervom na izvršenje budžeta institucija BiH za 2024, a osnovni razlog je veliko kršenje zakonskih rokova za pripremu nacrta budžeta koja je u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH, na čijem je čelu Srđan Amidžić (SNSD).

I u ovom izvještaju sporno je bilo ono na šta je upozoravano u više navrata - kršenje propisa pri dodjeli dodatnog novca Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za kupovinu zgrade u Banjoj Luci, ali je sporno je bilo i odobrenje novca za najam stotinjak vozila za UIO koji nije dokumentovan analizom opravdanosti. Radi se o iznosu od 600.000 KM, a potom je kroz aneks traženo 800.000 KM.

Za kupovinu zgrade u Banjoj Luci, u javnosti poznate kao "kumovska" jer je jedini ponuđač firma Mileta Radišića koji je poznat i kao kum Milorada Dodika, u prošloj su godini odborena dodatna 34 miliona KM, što je daleko više od dozvoljenog. Naime, dozvoljeno je povećanje vrijednosti višegodišnjeg projekta za deset posto, a ova 34 miliona KM su povećanje od 46 posto.

I za projekat Granične policije BiH, koji se odnosi na izgradnju objekta za smještaj terenskog ureda Jug Čapljina, odobreno je povećanje od 117 posto umjesto dozvoljenih deset posto. Vrijednost tih 117 posto iznosi 3,5 miliona KM.

Ono što je interesantno jeste da su 22 institucije u prošloj godini prvo napravile troškove pa im je onda Ministarstvo finansija i trezora BiH odobrilo prestruktuiranje budžeta da bi pokrili te obaveze za koje im nisu ni bila odobrena sredstva.

Na putovanja su bh. institucije prošle godine potrošile 17,3 miliona KM, što je 1,6 miliona KM više nego godinu prije. Razlog je povećanje dnevnice na 40 KM, ali i veći broj putovanja.

Na ugostiteljske usluge, takozvanu reprezentaciju, iz budžeta su potrošena ukupno 2,3 miliona KM, a taj novac je trošen i na poklone.

Na ugovore o djelu, koji su pod stalnim zamjerkama revizije, potrošena su 7,3 miliona KM, što je za 1,6 miliona KM više nego 2023.

- Smatramo da je Ministarstvo u mogućnosti utjecati na racionalizaciju izdataka po osnovu ugovora o djelu – zamijeraju revizori.

Pažnja je skrenuta i na isplatu stimulacija u iznosu većem od odobrenog u pojedinim institucijama.

Istovremeno je Ministarstvo finansija i trezora BiH jako kasnilo u davanju saglasnosti i mišljenja na akte institucija kao što su programi rada, odobravanje novog zapošljavanja, višegodišnjih projekata.

Propisano je da je rok za to deset dana, a u nekim slučajevima odmah, ali su mišljenja u velikom broju slučajeva davana s kašnjenjem od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, što je neprihvatljivo jer može imati negativne posljedice po poslovanje institucija.

Revizori su spomenuli i slučaj neisplaćivanja plaća osobama koje su na crnoj listi SAD-a, ne ulazeći u procjenu transakcija.

Samo je konstatovano da je Ministarstvo finansija i trezora BiH pokrenulo postupak nabavke usluga isplate poštanskih uputnica kako bi "crnolistaši" primali plaće preko pošti s obzirom na to da su im računi blokirani.

Ugovor je zaključen samo s Poštom RS-a, dok operateri iz FBiH nisu bili zainteresirani za to, tako da "crnolistaši" iz RS-a koji rade u institucijama BiH, kao što su Željka Cvijanović i Nikola Špirić, plaću primaju preko poštanskih uputnica, dok se za one iz FBiH, odnosno za Marinka Čavaru, plaće evidentiraju kao obaveze.

- Uzimajući u obzir propise koji regulišu pravo na isplatu plaća zaposlenim u institucijama BiH, te činjenicu da je postupanje Ministarstva prilikom isplate plaća manjem broju osoba na određeni način uslovljeno odlukama organa izvan BiH, koje nisu kriteriji revizije, Ured nije vršio procjenu predmetnih transakcija - piše u izvještaju.