Komisija za saobraćaj i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno je saslušala rukovodstvo Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), barem one koji se odazvali. 

Na javnom saslušanju o radu i poslovanju ove institucije nisu bili direktor BHANSA-e Davorin Primorac i jedan od zamjenika, Tomislav Marinković. Oni su jučer obavijestili da ne mogu doći zbog bolesti. I prethodni put kada je trebalo biti održano javno saslušanje, kompletna uprava BHANSA-e je bila na bolovanju, pa je ono odgođeno za danas. 

Saslušanje je zakazano kako bi Komisija dobila potrebne informacije o radu BHANSA-e, uključujući razloge zbog kojih se, kako je navedeno, rukovodstvo Agencije ranije nije odazivalo sjednicama Komisije te zbog čega, uprkos urgencijama, nisu dostavljeni traženi podaci o finansijskom poslovanju i zaposlenima.

Komisija je, između ostalog, željela provjeriti da li BHANSA postupa u skladu sa Zakonom o BHANSA-i, kao i razmotriti rad Agencije u periodu od 1. januara 2024. do 26. novembra 2025. godine.

U ime BHANSA-e saslušanju su prisustvovali zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić, šefica Kabineta direktora Azra Mulać-Bulić te šefica Odjela za ljudske resurse Zorica Stanković. U ime Komisije prisustvovali su predsjedavajući Jasmin Imamović te članovi Šemsudin Mehmedović, Edin Ramić, Milan Dunović, Nenad Grković i Slavko Matić.

Kako je rečeno, Komisija je od Agencije ranije zatražila pregled svih zaposlenih, iznose plaća uposlenika, kopije njihovih ugovora o radu, odluke o javnim nabavkama te izvještaj o radu Agencije, koja ima 505 uposlenika, za 2024. godinu.

Predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović kazao je da je Komisiji u novembru prošle godine dostavljen odgovor da tražene informacije ne mogu biti dostavljene zbog, kako je navedeno, nepostojanja zakonskog uporišta i specifičnosti rada Agencije, kao i zbog zaštite ličnih podataka zaposlenih.

- Komisija je tražila i kopije ugovora svih zaposlenika. Izvršen je inspekcijski nadzor nad BHANSA-om i utvrđeno je da nam je dostavljen samo skraćeni finansijski izvještaj, ali ne i pojedinačne plaće - ukazao je Imamović.

Član Komisije Šemsudin Mehmedović naveo je da ne vidi razloge za konstantno izbjegavanje saslušanja. Istakao je i da komisiju ne mogu tretirati kao treću stranu.

- Parlamentarna skupština BiH provodi nadzor nad svim budžetskim i nebudžetskim institucijama BiH. Ukoliko se to ne učini, prema Krivičnom zakonu BiH predviđene su novčane kazne za pravne subjekte od 1.000 do 40.000 KM. Agencija grubo krši zakon jer nam nije dostavila traženu dokumentaciju - rekao je Mehmedović, ponovivši da su traženi podaci o mjesečnim izdvajanjima za plaće, kopije ugovora o radu, odluke o javnim nabavkama i izvještaj o radu za 2024. 

On je postavio i pitanje zadržavanja kontrolora leta u radnom odnosu, navodeći da je za njihovu obuku i licenciranje izdvojeno otprilike 250.000 dolara po kontroloru.

- Na osnovu čega vaše plaće mogu biti tajne? PSBiH je osnivač i ima pravo vršiti parlamentarni nadzor. Pitamo i kakva je etnička zastupljenost zaposlenih – rekao je Mehmedović.

Član Komisije Edin Ramić postavio je pitanje u vezi načina provođenja kadrovske politike i zapošljavanja.

- Činjenica je da se, na primjer, prilikom posjeta predsjednika HDZ-a Tuzlanskom kantonu tvrdilo da nema dovoljno Hrvata u BHANSA-i i onda se u jednom kratkom periodu popunio značajan broj zaposlenika iz reda hrvatskog naroda. Nije se vidjelo kako je ostvaren taj utjecaj, je li bio javni konkurs pa se utvrdilo da nedostaje određeni broj iz reda hrvatskog naroda ili se uradi nekim papirićem.

Dalje je pitanje sukoba interesa prilikom zapošljavanja u Agenciji. Malo mi djeluje nelogično da jedan brat bude direktor, a drugi vodi finansije u tako značajnoj agenciji - rekao je Ramić, koji je postavio i pitanja u vezi sigurnosti zračnog prostora, kontrolora leta, modernizacije.

Zamjenik direktora BHANSA-e Sanjin Hadžiomerović izjavio je da je Agencija spremna na saradnju s Parlamentarnom skupštinom BiH te da se treći put odaziva na saslušanje.

- U julu prošle godine Komisiji za saobraćaj i komunikacije dostavili smo odgovore na postavljena pitanja i informacije o aktivnostima koje provodimo. U novembru iste godine dostavili smo sažetak godišnjeg izvještaja, uključujući mišljenje nezavisnog revizora, kao i informacije o svim javnim nabavkama. Vijeće Agencije je godišnji izvještaj za 2024. godinu dostavilo Vijeću ministara BiH putem Ministarstva komunikacija i prometa, a Vijeće ministara ga je usvojilo – kazao je Hadžiomerović.

Govoreći o finansijskom okviru, naveo je da su ukupni troškovi rada Agencije u 2024. godini iznosili 79,2 miliona KM, od čega je 52,6 miliona KM utrošeno na plaće.

Najviše pažnje izazvala je rasprava člana Komisije Jasmina Emrića i zamjenika direktora Hadžiomerovića, posebno oko tvrdnje da se traženi izvještaji nalaze na web stranici Agencije, prenosi N1.

Hadžiomerović je rekao da su godišnji izvještaji javno objavljeni, te da BHANSA dostavlja i "Annual Report" u okviru evropskih okvira.

Emrić je, međutim, otvorio web stranicu i kazao da traženi godišnji izvještaj ne može pronaći.

Hadžiomerović je potom pojasnio razliku između izvještaja koji se usvajaju u Vijeću ministara i onoga što je BHANSA objavila, navodeći da je godišnji izvještaj za 2024. usvojen i da je objavljen u skraćenom obliku u Službenom glasniku.

Tokom rasprave, više članova Komisije je insistiralo da direktor Primorac lično odgovori na pitanja koja se odnose na tražene dokumente, statute, strategiju i nadležnosti.

Predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić, koja je šef kabineta ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte, osvrnula se na pitanje odlaska kontrolora leta, istakavši da Agencija nije konkurentna zemljama Bliskog istoka niti dijelu regiona.

- Kontrolori leta u BHANSA-i imaju najniže plaće u regionu i Evropskoj uniji. Nedavno je osam kontrolora napustilo Agenciju i otišlo raditi u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Plaće su povećane za 25 posto, ali i dalje nismo konkurentni. Trenutno je zaposleno 147 kontrolora leta. Također, prag obaveznog rada nakon zaposlenja povećan je sa šest na deset godina – navela je Škuletić-Malagić.

Odgovarajući na pitanje o etničkoj zastupljenosti zaposlenih, Hadžiomerović je kazao da te podatke trenutno ne može prezentirati jer se zaposleni ne žele izjašnjavati o toj osnovi, dodavši da će u narednom periodu pokušati prikupiti informacije i dostaviti ih nadležnoj komisiji.