Izrada međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji, izmjene entitetskog zakona i kratki rokovi za realizaciju projekta, dogovoreni su danas na sastanku u Američkoj ambasadi u Sarajevu, uz poruku da projekat neće biti u vezi s političkim ustupcima niti će se tolerisati blokade.

 - Dogovorena je dinamika realizacije projekta, uključujući i izradu nacrta međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na kojem će raditi Vlada Federacije BiH, nakon čega će dokument biti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje. Sporazum će potom morati biti ratificiran u oba doma Parlamentarne skupštine BiH - kazala je danas nakon sastnaka novinarima Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.

Kazala je da će se, paralelno s tim, raditi i na izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji u Federaciji BiH.

- Iako je dinamika dogovorena, ostaje otvoreno pitanje sadržaja izmjena i dopuna zakona, odnosno na čemu će se konkretno raditi u narednim mjesecima - kazala je ona.

Kako je naglašeno tokom sastanka, ističe Ćudić, ključno je da se ovaj projekat ne veže i ne smije dovoditi u vezu s bilo kakvim političkim ustupcima prema bilo kojem akteru.

Na tome se, kako je rekla, insistiralo od samog početka.

- Pokušaji politizacije su već postojali, uključujući i one u američkom Kongresu, ali je poruka jasna – Južna interkonekcija mora ostati u sferi ekonomije, a ne politike, kao obostrana korist za Sjedinjene Američke Države i Bosnu i Hercegovinu.

U fokusu je i pitanje kako građanima BiH osigurati diverzifikaciju gasne mreže, dugoročno niže cijene plina, te sigurnost i stabilnost snabdijevanja. Istaknuto je da ozbiljni investitori, koji ulažu milione dolara, nemaju interes za političku destabilizaciju zemlje - kazala je Ćudić.

Odgovarajući na pitanje o tome kako bi na dinamiku pregovora mogli utjecati zahtjevi predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare za ocjenu ustanvosti Zakona o južnoj interkonekciji, Sabina Ćudić je kazala da je to pitanje postavila i tokom sastanka, te da joj je rečeno kako se ti zahtjevi mogu povući.

– To je pitanje koje trebate postavljati predstavnicima HDZ-a. Ono što je sasvim sigurno jeste da se blokade neće tolerisati - kazala je Ćudić.

Dodala je da je još prerano govoriti o konkretnim izmjenama i dopunama zakona, te da će se o tome tek pregovarati, naglasivši da je sastanak imao pretežno tehnički karakter.

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković izjavio je da je riječ o "najkraćem, najboljem i najoperativnijem sastanku" koji je do sada održan, navodeći nekoliko ključnih razloga.

Kao prvi je istakao odluku Evropske unije o zabrani uvoza ruskog gasa i ozbiljne rizike koje to nosi za BiH. Drugi razlog je važnost Južne interkonekcije, ne samo u geopolitičkom, nego i u ekonomskom smislu, dok je treći dolazak američkog investitora i kapitala, što, kako je rekao, dodatno stabilizira odnose.

– Danas smo se dogovorili oko rokova, koji su kratki, ali realni. Mislim da ova priča postaje veoma realna, što je dobra vijest za cijelu Bosnu i Hercegovinu – rekao je Konaković.

Govoreći o modelu upravljanja, naveo je da je jedno od ključnih pitanja bilo kako će izgledati kompanija koja će upravljati projektom.

- Predviđena je dodjela koncesije, bez unaprijed određenog korisnika, uz mogućnost da svi zainteresirani učestvuju u procesu - rekao je Konaković.

Ipak, kako je rekao, američke kompanije imat će prednost, s obzirom na to da se radi o američkom LNG-u.

– Velika je zainteresiranost američkih kompanija i neke su već iskazale interes prema Vladi Federacije BiH. Rokovi su kratki, ali realni – zaključio je Konaković.

Sastanak je održan u Američkoj ambasadi u Sarajevu, a prisustvovali su predstavnici stranaka Trojke i lideri političkih partija, među kojima su bili Nermin Nikšić (SDP), Dragan Čović (HDZBiH), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Elmedin Konaković (Narod i pravda) te Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.