Ministarstvo civilnih poslova (MCP) Bosne i Hercegovine predložilo je novi pravilnik kojim se pooštrava postupak sticanja državljanstva BiH osobe koja se smatra od naročite koristi za BiH.

U objašnjenju tvrde da "veći broj osoba podnosi zahtjev za prijem u državljanstvo BiH po osnovu člana 13. Zakona, koja, s obzirom na odredbe važećeg Pravilnika, olako dobijaju preporuke nadležnih tijela, uz štura i nepotpuna obrazloženja, iako, očigledno, određen broj podnositelja zahtjeva nisu osobe od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu u smislu relevantnih odredbi Zakona i Pravilnika".

S obzirom na to da iz Ministarstva navode olako dobijanje preporuka i da očito određeni broj podnositelja zahtjeva nisu osobe od naročite koristi za BiH, zatražili smo odgovor na pitanja koliko je to otprilike osoba koje su dobile bh. državljanstvo kao zaslužni građani, a zapravo nisu zaslužni građani, na osnovu čega se zaključuje da nisu zaslužni građani, te koje su to osobe.

No iz Ministarstva odgovaraju da nisu oni ti koji procjenjuju.

- U postupku prijema u državljanstvo po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH nadležno je isključivo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine koje odluku donosi na osnovu materijala koje zaprima, priprema i dostavlja Ministarstvo civilnih poslova BiH. Procjenu odnosno odluku da li se radi o "zasluženom građaninu" u skladu s Zakonom donosi Vijeće ministara BiH. Ministarstvo ne ocjenjuje subjektivne zasluge, već postupa striktno u okviru propisa. Ono zaprima dokumentaciju i preporuku nadležnog tijela koje predlaže kandidata, kao što su entitetske vlade, sportski savezi ili drugo ovlašteno tijelo, te formalno priprema predmet – kažu iz Ministarstva civilnih poslova.

Budući da Vijeće ministara BiH donosi odluku o prijemu u državljanstvo BiH na osnovu materijala koje pripremi i dostavi Ministarstvo civilnih poslova BiH, zatražili smo pojašnjenje zašto je Ministarstvo predlagalo za prijem u bh. državljanstvo osoba koje nisu od naročite koristi za BiH.

- Ministarstvo civilnih poslova BiH ne predlaže prijem u državljanstvo i nema ovlaštenje da odlučuje da li je neka osoba od naročite koristi. To je isključiva nadležnost Vijeća ministara BiH. Ministarstvo zaprima zahtjev, provjerava formalnu ispravnost dokumentacije, pribavlja sigurnosne provjere, kompletira predmet i dostavlja ga Vijeću ministara BiH. Ministarstvo ne vrši vrijednosne ili stručne procjene o tome da li kandidat svojim rezultatima zaista predstavlja naročitu korist za BiH, to procjenjuju subjekti koji daju preporuku.

U dosadašnjoj praksi, dešavalo se da pojedine institucije daju preporuke koje nisu dovoljno obrazložene ili potkrijepljene konkretnim dokazima. Upravo to je jedan od ključnih razloga zbog kojih se radi novi Pravilnik, da bi se spriječile olake i nedovoljno argumentovane preporuke i osiguralo da Vijeće ministara odlučuje na osnovu jasnih, kvalitetnih i provjerljivih informacija – kažu sada iz Ministarstva.

U aktuelnom pravilniku nije propisan uvjet poznavanja bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika za dobijanje državljanstva BiH, što se želi promijeniti kroz novi pravilnik uz izuzetke državljana Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Pitali smo koliko je to važno, te zbog čega se tek sada ovo nastoji promijeniti.

- U važećem pravilniku iz 2009. godine nije propisan uvjet poznavanja jezika, iako je poznavanje jezika sastavni dio postupaka naturalizacije u većini evropskih država. Time se BiH sada usklađuje sa praksama Evropske unije i međunarodnim standardima. Uvođenje ovog uvjeta trebalo bi da pomogne integraciju kandidata u društvo, razumijevanje prava i obaveze koje državljanstvo nosi, te uvede objektivan kriterij – odgovor je iz Ministarstva.