Objavom analiza, anketa i rangiranja političkih aktera, koje je danas javnosti predstavio Sindikat trgovine Bosne i Hercegovine, jasno je da se pokreće koordinisan pritisak na stranke pred izbore, pokušavajući ih natjerati da se jasnije odrede o radničkim pravima, prije svega o neradnoj nedjelji.

Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović poručila je da radnici u privatnom sektoru ove godine "više nemaju izgovor" da ostanu po strani kada je riječ o izborima, najavljujući projekat čiji je cilj direktno utjecati na njihovu političku mobilizaciju.

- Generalno je prihvaćen stav da radnici u privatnom sektoru ne izlaze na izbore. Ove godine nemamo izgovor da ne izađemo. Upravo zbog toga smo pokrenuli projekat "Radnici 2026 – glasaj za svoja prava" - kazala je Beširović.

Kako ističe, cilj projekta nije samo povećanje izlaznosti, nego i svojevrsno "političko opismenjavanje" radnika.

- Želimo im ponuditi konkretne podatke – šta političke partije nude, šta su do sada uradile i na osnovu toga da radnici sami formiraju mišljenje i odluče kome će dati glas - navela je.

Ulazna anketa Sindikata pokazala je zanimljiv, ali i zabrinjavajući obrazac.

Čak 82 posto ispitanika smatra da su stavovi stranaka o radničkim pravima ključni pri donošenju odluke, ali istovremeno veliki broj njih nema jasnu sliku o tim stavovima.

- Ono što smo vidjeli jeste da radnici, iako prate društvene mreže, zapravo ne znaju šta pojedine političke partije zagovaraju. Fokusirani su gotovo isključivo na pitanje neradne nedjelje, dok ostale teme ostaju u drugom planu - istakla je Beširović.

Prema anketi koji je Sindikat trgovine proveo, navodno 49 posto radnika bi glasalo za stranke Trojke, dok je zabrinjavajuće da čak 33 posto ispitanika iz ciljne grupe uopće ne bi izašlo na izbore.

Iz Sindikata otvoreno priznaju da žele postati centralno mjesto za informisanje radnika o političkim opcijama.

- Plan je da na našem sajtu objedinimo objektivnu analizu stavova političkih subjekata. Radnici će tu moći jasno vidjeti ko šta nudi i kako se ponašao u praksi - kaže Beširović.

Naglašava da izlazak na izbore "ne košta ništa", te da je riječ o ličnoj odluci svakog radnika.

- Niko ne zna za koga će glasati. To je stvar savjesti. Ali želimo da ta odluka bude informisana - dodaje.

Analiza Sindikata, koja je obuhvatila 24 političara iz šest stranaka, pokazuje da pitanje neradne nedjelje predstavlja najjasniju liniju podjele na političkoj sceni.

- Ova tema se više ne posmatra samo kao pitanje organizacije rada, nego kao ozbiljno ekonomsko i socijalno pitanje - navodi se u analizi.

Prema ocjenama Sindikata, najveću podršku radničkim pravima i neradnoj nedjelji daju Naša stranka i SDP, dok su SDA, SBiH, HDZ i DF značajno slabije ocijenjeni.

- Naša stranka dobila je ocjenu 5, SDP 4,5, dok SDA ima 1. Kod SDP-a postoji spremnost za izmjene Zakona o radu, dok kod drugih stranaka često izostaje jasan i jedinstven stav - istkanuto je na pres-konferenciji.

Posebno je naglašeno da unutar pojedinih stranaka postoje razlike između zvaničnih politika i stavova pojedinaca.

- Imamo situacije gdje pojedinci glasno podržavaju radnička prava, ali to nije nužno stav cijele stranke - istaknuto je.

Iako Sindikat formalno insistira na političkoj neutralnosti, projekat ima očiglednu dimenziju pritiska na političke aktere – posebno oko pitanja neradne nedjelje.

- Projekat zadržava političku neutralnost, ali je njegov cilj jačanje demokratije i zaštita već stečenih radničkih prava - navodi Beširović.

U praksi, to znači da će političari biti javno rangirani i analizirani na osnovu svojih stavova i poteza.

Druga faza projekta već je u toku i uključuje direktno anketiranje političkih predstavnika – od predsjednika stranaka do ministara i zastupnika.

- Upitnici su poslani svima. Želimo obuhvatiti što širi politički spektar - kazali su.

Treća faza projekta podrazumijeva javnu prezentaciju rezultata, koji će biti dostupni kroz posebnu sekciju na web stranici Sindikata.

Ovakav pristup pokazuje da Sindikat trgovine sve otvorenije ulazi u prostor političkog utjecaja, ne kroz direktnu podršku strankama, nego kroz selektivno predstavljanje njihovih politika.

U kontekstu niske izlaznosti i slabe informisanosti radnika, to može imati značajan efekat.

Pitanje je, međutim, da li će radnici zaista izaći na izbore, ili će i ovaj pokušaj mobilizacije ostati na nivou dobre namjere.