Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas na sjednici nije razmatralo prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da se uvedu carine od 30 posto na uvoz čelika u Bosnu i Hercegovinu, kazao je Faktoru Zukan Helez (SDP), ministar odbrane BiH.  

Ova tačka je skinuta s dnevnog reda na njegov zahtjev i zahtjev Borjane Krišto (HDZ), predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) je nakon sjednice Vijeća ministara BiH izjavio da se najviše govorilo o taksi na uvoz čelika iz Srbije, Turske, EU.

- Nismo glasali danas zbog velikog broja primjedbi da to nije adekvatan odgovor, nije reciprocitet uvođenju taksi na čelik od strane Srbije - rekao je Konaković.

Kazao je da se na ovaj način krše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA.

- Srbija je prekršila i trebamo reciprocitetom odgovoriti Srbiji, a nikako proširivati na druge države s kojima nemamo problem – dodao je.

Priča o uvođenju carina na čelik koji se uvozi u Bosnu i Hercegovinu aktuelna je nekoliko sedmica.

Inicijativa je potekla iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon zahtjeva domaćih proizvođača čelika, prije svega kompanije Nova Željezara Zenica, koji tvrde da je povećan uvoz ozbiljno ugrozio domaću proizvodnju.

Vlada Federacije BiH ranije je dala pozitivno mišljenje na uvođenje privremene zaštitne mjere kroz povećane carine na pojedine čelične proizvode, uz obrazloženje da bi takva mjera trebala spriječiti dalju štetu domaćoj industriji i očuvati radna mjesta.

Predložena mjera odnosila bi se na više kategorija čelika i bila bi vremenski ograničena, kao odgovor na poremećaje na tržištu i rast uvoza.

Istovremeno, prijedlog je izazvao političke i ekonomske podjele jer dio stručne javnosti i privrede upozorava da bi uvođenje carina moglo dovesti do rasta cijena građevinskog materijala, poskupljenja infrastrukturnih projekata i dodatnog pritiska na investicije, s obzirom na to da BiH veliki dio čelika uvozi.

Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje i regionalni trgovinski kontekst, jer su pojedine zemlje već ranije uvodile ograničenja na uvoz čelika iz BiH, što je otvorilo pitanje recipročnih ekonomskih mjera i zaštite domaće industrije.