Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić predstavlja Bosnu i Hercegovinu na samitu Evropska unija - zapadni Balkan, koji se održava u sjedištu Evropskog vijeća u Briselu.

Tokom plenarnog sastanka i radne večere, teme razgovara su produbljivanje saradnje, ekonomski i investicioni plan, Zelena i Digitalna agenda, zajednička vanjska i sigurnosna politika, borba protiv hibridnih prijetnji te o pitanja migracija.

Ovom prilikom Komšić je izrazio razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan.

- Svjedočili smo, žalosnom neuspjehu Vijeća Ministara BiH da u nekoliko pokušaja usvoje prijedloge zakona o sudovima, zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te odluke o uspostavi ureda glavnog pregovarača, a koga, u konačnici, zapravo mora imenovati Predsjedništvo BiH. Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kad se od BiH očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od 2019. godine - rekao je Komšić.

Komentarisao je nekoliko tačaka iz nacrta zaključaka Evropskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će sutra razmatrati, "prvenstveno 'neupitnu predanost EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje';  nadalje, kako BiH mora 'osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Evropski sud za ljudska prava', posebno ističući da 'niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen'", te se potpuno složio da "integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja Općih izbora 2026. godine".

- Uistinu, ratificirali smo sporazum o saradnji s Eurojust-om. Također, sporazum s Frontex-om je već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspored Frontex-ovog osoblja.

Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmjenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete. Konačno, Reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU. Kao i mnogi građani BiH, smatram da je to premalo i presporo. Kako i nacrt zaključaka Europskog vijeća primjećuje "reformska dinamika je i dalje zaustavljena". To će se odraziti na dalju provedbu Plana rasta, Zelenu i Digitalnu agendu. Očekujem kako će imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći - naveo je Komšić.

Čak je i diversifikacija opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, dodao je on, "predmetom političkih uslovljavanja od strane vladajuće HDZ BiH, hrvatske stranke koja kontrolira lokalne institucije na teritorijama kuda Južna plinska interkonekcija treba proći".

- Ovaj južni plinovod treba povezati BiH sa LNG terminalom Krk u Hrvatskoj. Ta činjenica se koristi za pritisak na multietničke političke stranke u Bosni i Hercegovini, da usvoje Izborni zakon koji produbljava etničke podjele suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava. Sada imamo novi element - jasno iskazan interes Sjedinjenih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom. To bi moglo biti rješenje.

Uvođenje digitalnog signala je bilo zaustavljeno deceniju, sve do sredine ove godine kada je postepeno počelo. Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radio i televizijskog servisa BiH - izjavio je Komšić.

Kako izaći iz ovih problema i kako pravilno pristupiti izazovima? Komšić smatra - putem demokratije.

- Kako sam shvatio, Komisija je nedavno predstavila dokument pod nazivom "Evropski demokratski štit", predlažući niz konkretnih mjera s ciljem da osnaži, zaštiti i promovira, jake i otporne demokracije širom EU. Vjerujem kako i države kandidati za članstvo u EU trebaju imati učešće u tome na neki način. Smatram kako je jedan od osnovnih problema koji generira stagnaciju u Bosni i Hercegovini zapravo nedostatak istinske demokratije.

Prije tri decenije, Dejtonski mirovni sporazum je kreirao Ustav gdje je demokratija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka. Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru. Upravo zato dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu.

Nadalje, glasanje u Parlamentarnoj skupštini zahtjeva etničke i entitetske većine koje mogu zaustaviti čak i prijedloge koji prođu Vijeće ministara ukoliko se radi o krhkim koalicijama. U Predsjedništvu BiH moramo imati apsolutnu jednoglasnost po pitanju Oružanih snaga i pitanja odbrane, a samo jedan uvjetni veto može zaustaviti vanjsko-političke odluke - objasnio je on.

Zbog toga je, dodao je Komšić, pridruživanje stavovima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU tako teško za postići.

- Posebno u tako kompleksnim geopolitičkim prilikama. Ukoliko bismo primjenili principe pune demokratije, sve spomenute odluke na EU putu BiH mogle bi se donijeti bez veta, i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU.

Nažalost, trenutna etnička raspodjela moći spriječava istinsku proevropsku političku većinu da donosi odluke. Istovremeno se etničke Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno optužuje kao "radikalno-islamističke", što nikada nisu bili. Cilj takvog narativa je da se delegitimizira njihov "evropski” potencijal i spriječi korištenje pune demokratije.

Radikalne desničarske, antievropske stranke iz EU, regiona, i njihovi sateliti u BiH snažno podržavaju ovaj narativ s krajnjim ciljem da se BiH zaustavi na evropskom putu, i učini da moja zemlja nestane s političke mape Evrope. Njihov plan je da blokiraju sve institucije BiH i učine donošenje odluka nemogućim, spriječe održavanje Općih izbora 2026. godine onemogućavanjem finansiranja izbora. Iniciraju konflikte i promoviraju narativ o BiH kao propaloj državi, čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad BiH - akcentirao je on u obraćanju. 

Treba biti jasno kako ove antievropske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put, naglasio je Komšić.

- Neće uspjeti jer je većina građana BiH protiv takvog scenarija, bez obzira na etničku pripadnost. Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 70 posto građana BiH za EU integracije. To je tako jer demokratija i san o evropskoj budućnosti za BiH mora, i hoće prevagnuti. San kako demokratija u Portugalu, Njemačkoj i BiH znače isto - naveo je predsjedavajući Komšić, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.