Pacijenti, ali i zdravstveni profesionalci, razočarani su odnosnom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine prema jednom od najvažnijih resora - zdravstvu.

Potaknuti najnovijim predloženim budžetom za zdravstvo za 2026. godinu (147,6 miliona KM), koji je u odnosnu na ovogodišnji (146,8 miliona KM) viši za svega 800.000 KM, i ljekari i pacijenti složni su u jednom - Federalna vlada nastavlja sa bahatim i bezobzirnim odnosom prema najosjetljivijoj kategoriji našeg društvo - oboljelima.

Brojni su problemi u zdravstvu u FBiH, no jedan od najvažnijih su liste čekanja na terapije.

Jedina smo država čiji onkološki pacijenti mjesecima čekaju na propisanu terapiju koja bi im doslovno produžila život. Mnogi je nažalost ne dočekaju ili im bude kasno uključena.

U ranijem razgovoru za Faktor prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), istakao je da je "sramota da živimo u zemlji u kojoj se 30 godina niko nikada nije pozabavio time da pacijentima sa malignim oboljenjima treba osigurati optimalno liječenje".

No bez "ekstra novca, kako je dalje dodao onkolog, nema ni ekstra terapije, odnosno optimalnog liječenja", pa se postavlja pitanje - šta je to Federalna vlada sa dodanih 800.000 maraka u budžetu naumila poboljšati u idućoj u odnosnu na ovu godinu u zdravstvu koje grca u problemima?

Na nivou Federacije ne postoji strateški plan za zdravstvo i to je ustvari problem, kaže Jasmina Biščević Tokić, članica Odbora za zdravstvo Parlamenta FBiH.

- Nažalost, Federalno miniministarstvo zdravstvo svelo se samo na pružanje finansijske pomoći kliničkih centara i za neke projekte. U Federaciji BiH ne postoji strateški plan za zdravstvo. Svake godine liste čekanja najtežih pacijenata su sve duže, a budžet iz godine u godinu isti - ističe Biščević Tokić.

Prema njenim riječima, "usklađivanje zdravstvene politike sa evropskim standardima jeste obaveza Federalnog ministarstva zdravstva, ali se to očito ne primjenjuje".

- Ako pogledate da je od 100 odobrenih lijekova u Evropskoj uniji u BiH dostupno osam, onda je jasno da mi već odavno ne pratimo evropske standarde. Ljudi izdvajaju cijeli život za zdravstvo i očekuju da im se pruži usluga kad im zatreba ili da dobiju potrebni lijek, ali očito da nije tako i da su im ugrožena osnovna ljudska prava. U više navrata smo tražili veća izdvajanja za Fond solidarnosti, ali nije bilo podrške. Jedino rješenje vidim u tome da se moraju postepeno povećavati izdvajanja za zdravstvo, jer samo tako taj resor može postati strateška oblast za razvoj - navela je Biščević Tokić.

Prof. dr. Maja Banjin, specijalista interne medicine i subspecijalista onkolog u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš", kaže "kako zdravstvene vlasti moraju iznaći način da što više novih, kvalitetnih lijekova bude dostupno našim onkološkim pacijentima".

- Ordiniranje kvalitetne terapije, bez obzira koliko je ona skupa, trebalo bi da bude cilj svih u društvu, a ne da to budu terapije koje će pacijentu davati 10 posto šanse za izlječenje. Ljekari su jednostavni i uvijek teže rješenju, nažalost politika u našoj zemlju uvijek teži tome - kako nešto ne riješiti - ističe Banjin.

Dodaje da se "osjeća razočarano na zalasku profesionalne karijere jer, kako kaže, gorući problemi u zdravstvu, koji su bili aktualni i 2000-ih godina, nikada nisu riješeni".

Naglašava kako "većina naših političara još nije spoznala da ulaganje u zdravstvo znači zdraviju, produktivniju populaciju i sigurniju budućnost, a ne trošak koji nam ne treba".

- Postoji ekonomski elaborat koji pokazuje šta znači finansiranje preventivnih, screening programa za naciju, šta dobijamo i koliki novac štedimo na taj način. Svi ostali pomaci, koji su već izrečeni, dokazani, u svijetu isprobani, sve je to prezentirano tamo gdje treba u BiH, ali ništa od toga nismo dobili. Ako i dalje nastavimo sa ovakvim ulaganjima u zdravstvo, bojim se da se svima nama ne piše dobro - naglašava Banjin.

Zašto se uvijek na zdravstvu štedi, a ne na luksuzu vlasti, putovanjima, službenim vozilima, kojekakvim naknadama..., upitala je Alma Serdarević-Stefanišin, predsjednica Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti "Snaga" u BiH.

Kaže kako "ne može da shvati da neko ozbiljno misli da je 147 miliona KM dovoljno za više od dva miliona ljudi, kad se zna da samo za jednu modernu onkološku terapiju po pacijentu godišnje trebaju deseci hiljada maraka".

- Kao građanin i pacijent, izražavam duboku zabrinutost i razočaranje zbog činjenice da je Vlada Federacije BiH i za 2026. godinu planirala gotovo identičan iznos sredstava za sektor zdravstva, uprkos višegodišnjim apelima struke i pacijenata za hitno i ozbiljno povećanje budžeta. Prema dostupnim informacijama, od 100 novih lijekova koji su u posljednjih nekoliko godina odobreni u EU, u BiH je dostupno tek osam. Fond solidarnosti nije ažurirao listu lijekova od 2019, a vrijeme dolaska terapije do pacijenata nerijetko traje i više od 30 mjeseci. U praksi to znači da mnogi teško oboljeli, uključujući onkološke i rijetke pacijente, ne dobiju lijek na vrijeme, ili ga moraju sami finansirati, što većina ne može - naglašava Serdarević-Stefanišin.

U zemlji u kojoj zdravlje građana nije prioritet, u kojoj se na liječenje čeka mjesecima, a inovativne terapije su privilegija bogatih, ovakva budžetska politika, prema riječima Serdarević-Stefanišin, šalje samo jednu poruku - "vaša bolest - vaš problem".

- Očekujemo od Vlade FBiH da prepozna dubinu krize u zdravstvu i da u skladu s tim: hitno poveća budžet Fonda solidarnosti, ažurira listu lijekova i omogući brži pristup novim terapijama te omogući pravedniji i ravnopravniji pristup liječenju svim građanima. Zdravstvo ne smije biti politički otpad, već strateški stub društva - poručila je Serdarević-Stefanišin.