Vlada Federacije BiH još nije zauzela stav u vezi sa prijedlogom o uspostavljanju boračkog dodatka od po 1,5 KM za 383.494 korisnika, a za što je potrebno 234 miliona KM na godišnjem nivou, rekao je tokom odgovaranja na delegatska pitanja na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Nedžad Lokmić, federalni ministar za boračka pitanja.

Kaže kako Federalna vlada u posljednje dvije sedmice nije ni imala redovnih sjednica.

- Svjedoci smo da u posljednje dvije sedmice nismo imali redovnu sjednicu Vlade i vidjet ćemo kakav stav će Vlada zauzeti, a kakav god on bio, ja sam dužan izvijestiti radnu grupu i vidjeti šta činiti dalje. Moj stav, molba, zahtjev prema vama je da pokušamo učiniti sve, da ako se ne prihvati ovaj iznos koji je 60 posto budžeta kojim trenutno Ministarstvo raspolaže, da probamo ići sa nižim nivoima. Većina boračke populacije prihvata bilo koji iznos shvativši da je bitno da se ljudi uvedu u zakon, da se zadovolji njihovo pravo na priznanje i moralnu satisfakciju, a u narednom periodu stvarali bi mogućnosti da se taj iznos povećava - kazao je Lokmić.

U svom obraćanju delegatima Lokmić nije odgovorio na pitanje delegata Emira Dautovića na osnovu čega je izabrana radna grupa koja je radila na izmjenama Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica koji tretira visinu boračkog dodatka. Dautović je pitao da li su sve te osobe predstavnici udruženja na federalnom nivou i koliko je njihovo članstvo te da li u odboru imaju predstavnici općinskih udruženja.

Konstatirao je kako je naknada od 1,5 KM ponižavajuća za borce.

Delegat Fahrudin Čolaković je pitao koji su naredni potezi vlade i Ministarstva nakon što je radna grupa predložila uvođenje boračkog dodatka, kako izgleda hodogram na implementaciji prava na borački dodatak s obzirom na to da je period godine kada se priprema budžet za narednu godinu.

- Na svom prvom zvaničnom obraćanju u Gradačcu u maju 2023. gidine doživio sam jednu simpatičnu opasku kada sam izlazio za govornicu, "hoćemo borački dodatak". Znao sam šta me čeka, da je to vruća tematika i tada a priori nisam odbio razgovarati o toj temi nego sam zamolio za strpljenje jer će i to doći na dnevni red. Tokom 2024. godine obavljene su pripreme i na sjednici Vlade Federacije BiH od 13. februara ove godine formirana je radna grupa od 19 članova odlukom Vlade FBiH na čelu sa mnom u koju smo uključili i predsjednika Kampa boraca Fadila Halilovića koji je nažalost kasnije napustio rad u toj grupi nezadovoljan tokom i prijedlozima koji su bili donošeni - počeo je svoju priču Lokmić.

Dodao je kako je radna grupa održala tri sastanka.

- U opciji su bile tri varijante u vezi sa izradom nacrta ovog zakona. Prva je bila da se u obzir uzmu samo oni koji koji nisu ostvarili nikakva prava do sada. Druga verzija je bila da se uzmu samo oni penzioneri bez obzira na to kako došli do penzije i treća opcija koja je dobila najveći broj ruku, odnosno, glasova jeste da u eventualnu opciju uvođenja boračkog dodatka uđu svi oni koji su učestvovali u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, pripadnici oružanih snaga Armije RBiH, HVO-a i MUP-a Republike BiH.

Kaže kako je na Vladu FBiH dolazilo šest-sedam inicijativa za uvođenje boračkog dodatka bez fiskalnih procjena.

- Baratalo se cifrom od 200 do 300 hiljada korisnika, prosjek pet KM po provedenom mjesecu u ratu i tada smo dolazili do mjesečnog iznosa od 16,5 miliona KM, odnosno, 195 miliona KM na godišnjem nivou, što se naravno moralo odbiti. Pripremili su mi detaljne podatke i garantiraju da su 99 posto tačni, provedeni kroz IDDEA-u i vjerovali ili ne, iz prvog registra koji je brojao 593.700 ljudi, nakon čega je nažalost umrlo 85.000, konačna cifra živih korisnika tog prava je 340.600 ljudi, na to dodavši invalide i porodice šehida, odnosno, umrlih, nestalih boraca, dolazimo do konačne cifre od 383.494 korisnika koji bi trebalo da uživaju taj borački dodatak.

Bilo je više prijedloga što se tiče iznosa, od onih da ne treba nikakva materijalna satisfakcija, od prijedloga od pola KM, jedne i 1,5 KM, pet pa čak i 10 KM. Bilo je i onih koji su upućivali odmah negativne kritike, šta god da se uradilo, gledali su negativno, da je to potcjenjivanje, sramota, u smislu da se ispod pet KM ne smije uvoditi borački dodatak, da ima para. Čak je jedan delegat rekao "uzmite onih 200 miliona KM što dajete nižim nivoima vlasti, kantonima i eto možete isplatiti borački dodatak". Ja se ne bih nikada usudio da to predložim, naravno treba ići u drugom smjeru. Ovo je prvi put da se institucionalno pokušava riješiti ovaj dugoročni, opravdani zahtjev boračke populacije - kazao je Lokmić.

Dodaje kako borački dodatak nije nikakvo pravo na egzistencijalno rješavanje boračke populacije

- To je pravo na satisfakciju, moralnu, priznanje za svaki provedeni mjesec u odbrambeno-oslobodilačkom ratu. Bilo je više prijedloga, a na trećem sastanku radne grupe održanom 23. septembra ove godine prevagnuo je iznos od 1,5 KM po provedenom mjesecu. Prosjek mjeseci je 34. U obzir je uzeta treća, najskuplja varijanta - govori Lokmić.

Navodi kako je njegov prijedlog za borački dodatak bio do jedne KM.

- Bilo je prijedloga da svi uđu u pravo, oni koji su proveli koliko-toliko mjeseci u ratu. Ipak, i radi ograničenja izbacili smo 1991. godinu, početak 1992, 1996. godinu, govorili smo da to bude period april 1992. godina-decembar 1995. godina. To je 383.494 korisnika puta prosjek 34, dolazimo do cifre od 234 miliona i 700 hiljada. Moj sljedeći korak jeste o ovome izvijestiti Vladu - rekao je Lokmić.