Dolaskom proljeća i toplijih dana većina građana odlazi u prirodu. No jedna od tihih opasnosti koja se krije jeste pojava krpelja. Iako su mali i može se desiti da ih i ne primijetite, ovi insekti mogu izazvati brojne probleme u organizmu. Jedna od njih je i Lajmska bolest, koja može izazvati čitav niz problema u organizmu.

Gotovo svakog proljeća pitamo se isto - da li krpelj trebamo vaditi sami ili to ipak prepustiti ljekarima.

Odgovore smo potražili u Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Kako kažu, nakon vraćanja iz prirode, potrebno je pažljivo pregledati kompletno tijelo, posebno djeci jer se krpelj može zavući na mjesta na koja nikada ne biste  pomislili. Ono što je najbitnije, jeste reagovati na vrijeme i što prije ukloniti krpelj. Što se insekt duže zadržava u organizmu, šanse za komplikacije su veće.

-  Ako se radi o nekom manjem krpelju, te ako nije ušao duboko u kožu na mjestu uboda, nego površinski, možete ga sami izvaditi. To nije neka komplikovana procedura. U apotekama se može kupiti poseban instrument za vađenje krpelja, a možete ga izvaditi i običnom pincetom. Ukoliko pacijent uspješno izvadi cijelog krpelja, onda nema potrebe da se javlja ljekaru. Mjesto uboda treba očistiti nekim lokalnim dezinficijensom.

Međutim, ako se dublje uvukao u kožu, potrebno je da to uradi ljekar. Ako sami vadite krpelj koji je duboko ušao, može se desiti da to ne uradite ispravno pa da neki dijelovi ostanu. U tom slučaju obavezno idite u Hitnu pomoć. Naprimjer, nije isto koji dio krpelja je ostao. Ako ostane nožica, ona nije opasna, jer će sama da izađe nakon nekog vremena. Opasno je ako ostane glava krpelja. Taj dio može da otpušta otrove – kaže za Faktor specijalista urentne medicine dr. Amar Kadrić.

Naš sagovornik dodaje da je relativno mali broj krpelja zaražen bakterijom Borreliom burgdoferi koja je uzročnik Lajmske bolesti. Problem nastaje ako zaraženi krpelj ostane u koži 48 sati i duže. Tada se pojavljuju komplikacije.

- Simptomi se javljaju tek nakon desetak dana. Ono što savjetujemo pacijentima jeste da se odmah jave ljekaru ako primijete neko crvenilo oko mjesta uboda ili ako se formira crveni prsten na tom mjestu. To bi mogao biti indikator da se nešto dešava u organizmu – kaže dr. Kadrić.

Problem nastaje ako ne primijetimo ubod krpelja, te ako dugo vremena ostane u organizmu. Komplikacije mogu biti broje, od onih bezazlenih do ozbiljnih, poput Lajmske bolesti.

- Može biti obična komplikacija, naprimjerni upalni odgovor organizma na strano tijelo, bez razvitka neke bolesti. Pojedini krpelji mogu da prenose određene vrste virusa koji mogu da izazovu meningoencefalitise i meningitise. Zato je osim same ekstrakcije krpelja, u slučaju crvenila potrebno odraditi serološke testove, da bi se uključila odgovarajuća terapija.

Najteža komplikacija jeste Lajmska bolest. Ta bolest ima nekoliko faza. Možete da osjećate slabost, malaksalost, bolove u zglobovima. Zatim može doći do oštećenja nekih organa, uglavnom srca. Dolazi do poremećaja srčanog ritma, javljaju se aritmije. Dolazi i do poremećaja u radu bubrega. Liječenje se provodi antibioticima, najčešće doksiciklinom, a u težim slučajevima ceftriaksonom. U kasnom stadiju može dovesti do dugotrajnog artritisa i teških neuroloških oštećenja. To su najozbiljnije komplikacije. Liječenje je dugotrajno  - zaključuje za Faktor specijalista urgentne medicine iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo dr. Amar Kadrić.