Mandati za općinska vijeća u četiri gradske općine su (privremeno) podijeljeni, preostalo je vrijeme žalbe da bi ono što je jučer saopćila Centralna izborna komisija dobilo i konačnu potvrdu.

Na osnovu i tih (privremeno) podijeljenih mandata već se može naslutiti da će predstojeći izbor gradonačelnika Sarajeva biti neizvjestan i da će u toj komplikovanoj proceduri tek biti prostora za mešetarenje raznih asima i irfana.

Samo procedura izbora navodi da Gradsko vijeće Sarajevo čini 28 vijećnika iz općina Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad i Novi Grad. Svako općinsko vijeće bira po sedam delegata / vijećnika. Oni, kada se formira Gradsko vijeće, biraju gradonačelnika i njegove zamjenike, te rukovodstvo Gradskog vijeća.

Izbor se, nakon farse sa Bogićem Bogičevićem prije četiri godine, vrši javnim glasanjem i natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja gradskih vijećnika (potrebno je 15 glasova ZA).

U Gradskom vijeću, navode pravila, konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, dobijaju po najmanje 20 posto mjesta (po šest mjesta), a vijećnicima iz reda ostalih zagarantirana su najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate. Tragom te odredbe, trenutno Gradsko vijeće čini 12 Bošnjaka, po šest Srba i Hrvata, te četiri vijećnika iz reda ostalih. I prethodni sazivi Gradskog vijeća imali su sličnu nacionalnu strukturu vijećnika.

Način provođenja posrednih izbora za Gradsko vijeće propisan je Statutom Grada Sarajeva, gdje je navedeno da "Gradsko vijeće se konstituira u roku od 30 dana od dana konstituiranja općinskih vijeća općina koje čine Grad Sarajevo".

U procesu koji je komplikovan i provodi se kroz općinska vijeća, osim prava svake političke stranke ili kluba vijećnika od najmanje dva člana da ponudi listu, bitno je da su na listi isključivo imena vijećnika izabranih u općinsko vijeće, te da je navedena njihova nacionalnost.

Ta dva uvjeta i usložnjavaju cijeli proces. Ako među izabranim vijećnicima nema njih dovoljno da bi se ispoštovala odredba o nacionalnoj zastupljenosti, budući gradski vijećnici mogu se tražiti sa listi za lokalne izbore. Tako je prije četiri godine u Gradsko vijeće ušao Ratko Orozović. Trebalo je popuniti broj Srba, pa je Orozović sa 241 glasom i sa 26. pozicije na listi Naše stranke za Općinsko vijeće Novi Grad završio u Gradskom vijeću.

I u tako komplikovanoj proceduri bitne su ruke onih koji biraju. Trenutni odnos snaga suprostavljenih političkih blokova koji su najavili borbu za gradonačelnika Sarajeva (Trojka naspram SDA, SBiH i DF-a), kada se saberu mandati u četiri gradske općine je 58:58. Prije četiri godine, kada istina nije bilo Stranke za BiH na lokalnim izborima, odnos je bio 61:31 u korist Trojke.

Prema trenutnom stanju, i uz uvjet da se ispoštuje predizbrni dogovor, te da mogu iskontrolirati nacionalnu zastupljenost, može se pretpostaviti da će blok SDA, SBiH i DF imati potpunu kontrolu u Novom Gradu, odnosno svih sedam vijećnika za GV.

Trojka taj kontrolni paket ima u Centru.

Neizvjesni su predstojeći izbori za GV u Novom Sarajevu, gdje Trojka ima 15, a blok SDA, SBiH, DF 13 vijećnika. Bit će zanimljivo vidjeti na koju stranu će se prikloniti Naprijed BiH, NES i PzP (svi imaju po jednog vijećnika) i kako, čime će se eventualno lobirati za njihove glasove.

I Stari Grad bi mogao biti zanimljiv. Prema trenutnom odnosu i sudeći prema onome što je vidljivo na političkoj sceni (otvorena podrška lidera DF-a Željka Komšića SDP-ovom Irfanu Čengiću i neskrivena politička zaljubljenost bivšeg SDA-ovog junoše i sadašnjeg DF-ovog starogradskog jurišnika u sadašnjeg i budućeg načelnika), Trojka ne bi trebala imati previše razloga za zabrinutost.

Trojka u Starom Gradu ima 14 sigurnih ruku (SDP 8, NiP 4 i NS 2). Sa Vedadom Deljkovićem i DF-om (četiri vijećnika), većina je neupitna, pa i Isakova Snaga naroda postaje suvišna.

Željko Komšić zna kazati kako on ne kotrolira lokalne stranačke organizacije (prisjetiti se slučaja formiranja Vlade u ZDK kada se DF priklonio Trojki). Ali ima trenutaka i kada pokaže snagu stranačke centrale, kao u HNK gdje je DF-u zabranio da ide sa Trojkom.

Šta će biti u Starom Gradu? Hoće li DF misliti na 2026. godinu i opće izbore ili će se mlađahni Deljković oteti kontroli i tvrditi pazar samo za svoj račun?

U mjesecima pred nama treba očekivati otvorenu i jaku političku pijacu u Sarajevu. Pozicija gradonačelnika za Trojku bi značila da su odbranili svoj politički bastion, za rivalski tabor pak bitan trofej pred predstojeće opće izbore.

U toj predstojećoj pijaci (zato opet podsjećanje na asime i irfane) nije nevažan i međusobni odnos unutar naizgled kompaktnih političkih blokova. Trojka, bar javno, i dalje izgleda monolitno, vođena mržnjom prema SDA i strahom od jačanja te stranke.

Ali da ima razloga za sumnju da braća i nisu baš toliko složna nagovještava posljednje saopćenje Kantonalnog odbora SDP-a. Ta stranka, s pravom, tragom izbornog rasta u Sarajevu (samo u četiri gradske općine u odnosu na 2020. godinu skoro da su udvostručili broj vijećnika – sa 13 narasli na 25 vjećnika), ima razloga da traži veći komad kolača u raspodjeli unutar Trojke. Kako pojasniti da se NiP-u, političkom gubitniku u gradskim općinama, spali sa 31 na 16 vijećnika, daruje pozicija gradonačelnika. 

Istina, prije četiri godine NiP je SDP-u velikodušno prepustio tu poziciju, ali tada se licitiralo sa imenom Bogića Bogičevića, a dogurali su do Benjamine Karić. A NiP-u je onomad obećano i da će Ismet Gavrankapetanović biti direktor KCUS-a.

Na dosljednost i tvrdu riječ ne mogu se osloniti ni Trojkini rivali. Već je spomenut izuzetak Deljković i Komšićevo švrljanje u dijeljenju naklonosti kandidatima za načelnike u Sarajevu. Prema saznanjima Faktora, i međunarodni zvaničnici u Sarajevu, naročito Ambasada SAD-a, zainteresirani su za rasplet priče o budućem gradonačelniku, zbog čega su lideri pojedinih stranaka pred izbore pozivani za "kaficu".

I za kraj samo još jedan podatak o Gradskom vijeću Sarajevo. U toj šarolikoj družini od 28 vijećnika trenutno djeluje 11 klubova vijećnika. I oni što su se 2020. godine u vjernost zaklinjali su se u međuvremenu razišli.