Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zakazana za 8. april mogla bi označiti prekretnicu u energetskom sektoru zemlje – na dnevnom redu su izmjene zakona koje prvi put otvaraju vrata stranom investitoru u projektu Južne plinske interkonekcije vrijednom 1,5 milijardi eura.

Projekt je predstavljen danas u Sarajevu predsjednicima klubova zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Herceogvine, te sa nekolicinom stručnjaka.

Predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je početkom godine uputila pismo namjere Vladi FBiH predstavili su investicioni plan, a kako Faktor saznaje upoznali su parlamentarce da žele graditi plinsku mrežu i  plinske elektrane na podrušju Mostara, Kaknja i Tuzle.

Njihov investicioni plan obuhvata razvoj gasovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za Faktor je rekao da su američki investitori kazali da će uvoznik gasa za BiH biti Energoinvest.

 - Informisali su nas i o tome da će sav novac uložiti oni i da BiH neće ništa ulagati u ovaj gasovod, te da žele koncesiju na 30 godina - kazao je Mešalić. 

Na pitanje ko će biti distributer i je li BH Gas istisnut iz ove priče, Mešalić kaže da će o tome odlučiti FERK i da će vjerovatno biti ista stvar kao sa strujom, da distribuciju može raditi više firmi.

Projektom je planirano povezivanje domaće gasne mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi naša država dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG. Kapacitet gasovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što značajno premašuje trenutnu potrošnju u BiH koja iznosi otprilike 230 miliona kubnih metara. Ovaj zaokret trebao bi osigurati dugoročnu stabilnost sistema i konkurentnije cijene energenata za privredu.

Za iskorištavanje punog kapaciteta planirana je izgradnja tri gasne elektrane ukupne snage 1.200 megavata. Ova postrojenja bi godišnje proizvodila blizu šest teravat-sati električne energije, što čini polovinu ukupne potrošnje u državi. Procjenjuje se da bi ove elektrane trošile blizu milijardu kubnih metara gasa godišnje, dok bi ostatak bio usmjeren ka industriji i gasifikaciji novih područja, čime se otvaraju mogućnosti za masovnije korištenje ovog energenta u domaćinstvima.