Revizori su utvrdili da je aktuelni ministar pravde FBiH Vedran Škobić (HDZ) prekršio finansijske propise i principe razdvajanja dužnosti tako što je lično potpisao rješenja kojima je imenovan u čak četiri različita tijela, za čiji se rad isplaćuju pozamašne naknade iz budžeta, odnosno od direktnih uplata kandidata.
Uvidom u dokumentaciju, revizori su otkrili da je ministar sam sebe imenovao za člana Komisije za polaganje pravosudnog ispita, zatim za predsjednika Komisije za polaganje stručnog upravnog ispita, kao i za predsjednika Komisije za utvrđivanje liste stalnih sudskih tumača.
Na sve to, ministar se rješenjem iz aprila prošle godine svrstao i među članove Komisije za polaganje stručnog ispita za zemljišnoknjižnog referenta.
Finansijski izvještaji pokazuju da ukupni bruto izdaci za rad svih komisija iznose više od 380 hiljada konvertibilnih maraka.
Revizori su eksplicitno naglasili da Ministarstvo nije internim aktom utvrdilo proceduru odabira i imenovanja, niti je osiguralo obavezno razdvajanje dužnosti. Na ove propuste ukazivano je i tokom revizija u ranijim godinama, ali Ministarstvo je nastavilo ignorisati opomene i ponovo nije provodilo javne pozive.
Zbog toga se ne može potvrditi da je izbor članova vršen na transparentan način, što je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o budžetima u FBiH.
Osim ministrovih višestrukih angažmana, pod lupom se našao i izbor ostalih članova. Za Komisiju za polaganje pravosudnog ispita uopće nije prezentovana dokumentacija, poput prijava ili dokaza o stručnoj spremi i visokom ugledu, kojom se potvrđuje da ispitivači ispunjavaju zakonske uvjete.
Da stvar bude gora, ova komisija ministru nije podnijela ni zakonski obavezni godišnji izvještaj o radu.
Slična situacija je i sa Stručnom komisijom za utvrđivanje liste vještaka, koja je formirala čak 19 podkomisija s privremenim članovima iz reda takozvanih vodećih stručnjaka.
Međutim, Ministarstvo revizorima nije moglo prezentovati nikakve liste niti kriterije na osnovu kojih je utvrđeno da su ti ljudi zaista vodeći stručnjaci u svojim oblastima.
Potpuna netransparentnost utvrđena je i kod Komisije za uvjetni otpust, koja je inkasirala skoro 48 hiljada maraka, a u čijim rješenjima uopće nije navedeno koji član pokriva zakonom propisanu oblast krivičnog prava, psihologije ili socijalne zaštite.
Pored naknada za komisije, izvještaj donosi i druge velike izdatke. Blizu 1,1 milion maraka potrošeno je za unajmljivanje imovine i opreme, što se najvećim dijelom odnosi na usluge najma softvera i opreme za elektronski nadzor.
Ovaj posao se realizuje kroz trogodišnji okvirni sporazum s firmom OPUS d.o.o. Mostar, ukupne vrijednosti veće od 3,3 miliona KM, uz definisanu jediničnu cijenu od 22,23 KM po danu s uključenim PDV-om.
Također, više od 353 hiljade maraka isplaćeno je na ime ostalih nespomenutih usluga, što u stvarnosti predstavlja vansudske nagodbe s građanima koji su neosnovano proveli vrijeme u pritvoru.
Prema važećoj uredbi, država svoju grešku i neosnovano hapšenje plaća 60 KM po danu provedenom u pritvoru, odnosno 20 KM po danu za kućni pritvor pod elektronskim nadzorom.
Tokom prošle godine podneseno je 35 ovakvih zahtjeva, a u naredni period prenesen je čak 21 neriješen slučaj koji će ponovo pasti na teret budžeta.
Revizori navode i bizaran tehnički propust prema kojem porezi i doprinosi na naknade članovima komisija uopće nisu pravilno obračunati i uplaćeni.
Opravdanje Ministarstva pravde i Federalnog ministarstva finansija bilo je to što postojeća aplikacija za obračun plaća u Trezoru FBiH ima tehnička ograničenja, zbog čega nisu osigurani preduvjeti za provođenje zakona o porezima i doprinosima.
Ured za reviziju izdao je preporuku Federalnom ministarstvu pravde da hitno donese interni akt kojim će propisati jasne procedure i dokumentaciju za imenovanje članova komisija, te konačno uvesti javne pozive u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH.