Federalni zastupnik Dennis Gratz (DF) na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine postavio je pitanje Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike zašto majke u Federaciji BiH nemaju pravo na godinu staža manje za svako dijete kod odlaska u penziju, a što je slučaj u manjem bh. entitetu RS.

- Moje pitanje se odnosi na razlike u propisima među entitetima prilikom penzionisanja. Naime, majkama u entitetu RS za svako dijete treba godina staža manje, dok u Federaciji BiH nema takvih povlastica. Dakle, dok majke u RS-u mogu ranije u penziju, u drugom entitetu broj djece ne igra nikakvu ulogu prilikom uvjeta koje trebaju ispuniti za prelazak iz statusa osiguranika u status penzionera.

Ako je uvjet za ostvarivanje prava za ženu navršenih 65 godina života ili, primjerice, navršene 63 godine života, te najmanje 15 godina staža, majka sa dvoje djece može ostvariti pravo i s 13 godina staža. Moje pitanje je da li su nadležna ministarstva tj. Vlada Federacije BiH poduzela konkretne korake kako bi se i majke u Federaciji BiH izjednačile u svojim pravima sa pravima majki u entitetu RS, ali i šire u regiji - naveo je Gratz.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike su Gratzu, između ostalog, odgovorili kako će "prilikom izrade narednih izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju razmotriti sve prijedloge i inicijative u vezi s ovim zakonom, uključujuci i Gratzov, da se prava majki u Federaciji BiH izjednače sa pravima majki u entitetu RS kada su u pitanju uvjeti za ostvarenje prava na penziju".

- Cilj Ministarstva je razmotriti zahtjeve i inicijative pristigle do sada, te nastojati izraditi prijedlog Zakona koji će nastojati pronaći najbolja rješenja koja će biti u skladu s ukupnim socio-ekonomskim prilikama i mogućnostima Federacije BiH - naveli su iz Ministarstva.

Gratz je za Faktor objasno šta ga je ponukalo da postavi ovakvo pitanje u Parlamentu FBiH.

- Dva su razloga zbog kojih sam podnio inicijativu. Prvenstveno zbog činjenice da imamo neujednačenu zakonodavnu regulativu u državi. Imamo prostornu neravnopravnost. Majke koje žive tamo su u boljem položaju nego majke u FBiH. A drugi razlog je nekako ljudski iskreno da vam kažem. Ako su nam puna usta nataliteta i borbe za opstanak, ljudi, nacije, ekonomije, društva i svega onda moramo nešto učiniti po tom pitanju. Minimum je da validiramo ogroman trud koje majke ulažu. Igrom slučaja ja sam nedavno postao otac i svjestan sam ogromnih napora koje prvenstveno majke imaju u podizanju djece. Tako da je to korisno, pametno i pomaže u velikoj mjeri, a da ne kažemo da imamo diskriminaciju - kazao nam je Gratz.

Upitali smo Gratza da li je uzeo u obzir činjenicu da bi se žene koje nemaju djecu iz zdravstvenih i drugih razloga osjećale diskriminiranim ukoliko bi se ova stavka unijela u zakon. Jer ako neko nema djece, ima supružnika ili roditelje, brata ili sestru o kojima se brine.

- Vidite, o tome uopće nisam razmišljao. Da, ali to ne poništava činjenicu da imamo različitu primjenu zakona u istoj zemlji u dva entiteta. A druga stvar je to šta hoćemo postići, hoćemo da imamo više djece. Kako ćemo time motivisati ljude, to su njihovi privatni životi. Ja ne želim time demotivisati ili povrijediti porodice, žene koje ne žele ili ne mogu imati djecu. To nije bila moja namjera već pomoći onima koji žele imati djecu da imaju više djece, da im se olakša - kazao je Gratz.